ZAGREB, Prema podacima Eurostata, dug opšte države u Evropskoj je uniji u prvom kvartalu ove godine dostigao nivo od 88,2 odsto BDP-a, što je 1,3 postotna boda više nego u posljednjem kvartalu prošle godine te dva postotna boda više nego u prvom kvartalu prošle godine.
Time je usporavanje negativnih kretanja, koje je bilo prisutno u prethodna dva kvartala, donekle narušeno i pored povećane fiskalne discipline u najvećem broju zemalja članica.
To je dijelom posljedica i dalje suzdržanoga privrednog rasta, koji nije dovoljno snažan da znatnije utiče na kretanje udio duga opšte države u BDP-u, a dijelom je rezultat lakog i jeftinog zaduživanja zemalja pri istorijsko niskim kamatnim stopama.
U odnosu na prethodni kvartal, povećanje udjela duga u BDP-u zabilježeno je u petnaest zemalja članica EU (najviše u Belgiji, Italiji i Hrvatskoj), dok je istovremeno smanjenje udjela zabilježeno kod dvanaest zemalja, pri čemu je ono bilo najizraženije u Grčkoj, Letoniji i Litvaniji (nedostaje podatak za Irsku, dok je podatak za Hrvatsku privremen).
„Hrvatska je jedna od zemalja s najnepovoljnijim tendencijama kretanja javnoga duga. Drugim riječima, u prvom je kvartalu ove godine, u odnosu na prvi kvartal prošle godine, javni dug povećan za 20,8 milijardi kuna ili za 7,8 odsto, dok je njegov udio u BDP-u istovremeno dostigao visokih 87,7 odsto. To je porast od 6,2 postotna boda, a veći porast zabilježen je samo u Bugarskoj gdje je iznosio 10 postotnih bodova, komentar je direktora Sektora za finansijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića. Seebiz