NJUJORK, Više od 50 miliona Amerikanaca, kojima nije pokriveno zdravstveno osiguranje, od utorka mogu početi da se prijavljuju za osiguranje. Naime, tada na snagu stupa reforma zdravstvene zaštite koju je uveo predsjednik Barak Obama.
Za Amerikance s niskim primanjima biće dostupne subvencije za plaćanje zdravstvenog osiguranja, a od 1. januara neće biti moguće uskraćivanje osiguranja ljudima koji su prethodno imali zdravstvene probleme.
Ipak, ocjenjuje agencija Asošiejted pres, Amerikanci nisu pretjerano srećni. Ankete pokazuju da se većini građana SAD ne sviđa Obamin program zdravstvene zaštite. Većini smeta odredba da svi moraju imati zdravstvenu zašitu ili će biti kažnjeni.
Neki poslodavci, koji inače najčešće pokrivaju zdravstvenu zaštitu, navode program kao razlog da prestanu da plaćaju osiguranje zaposlenima, što je suprotno Obaminom obećenju da će ljudi moći da zadrže svoje osiguranje bez brige da će doći do promjena.
Republikanci su pokrenuli snažnu kampanju da se ukine zakon o reformi zdravstvene zaštite, uz ocjenu da će taj program dovesti do povećanja nezaposlenosti, ali zasad nisu imali uspjeha budući da demokrate kontrolišu i Senat i Bijelu kuću.
Ipak i mimo akcija republikanaca, Obamaker, kako se u javnosti zove ta reforma, počeo je s nedaćama. Obama je na godinu dana morao da odloži stupanje na snagu ključne odredbe da veliki poslodavci moraju obezbijediti zaposlenima zdravstveno osiguranje, a u utorak je vlada najavila odlaganje i za male kompanije koje treba da kupe osiguranje.
Obama ne odustaje i traži podršku za svoju reformu. U govoru u četvrtak je odbacio tvrdnje republikanaca da će reforma zdravstvene zaštite nanijeti štetu ekononomiji koja se još oporavlja od krize.
SAD su dugo već jedina razvijena zemlja u svijetu u kojoj ne postoji univerzalno zdravstveno osiguranje. Čak i sa Zakonom o dostupnoj zaštiti, kako se Obamaker zvanično zove, u Americi neće biti jedinstvenog zdravstvenog osiguranja pod nadzorom vlade.
Obamin program se zasniva na tržištima zravstvenih osiguranja u svakoj saveznoj drzavi koja nude različite opcije ljudima kojima osiguiranje ne pokriva poslodavac, onima koji sami ne mogu priuštiti polisu ili ljudima sa zdravstvenim problemima kojim u sadašnjem sistemu osiguravajuće kompanije onemogućavaju da se osiguraju.
Federalna vlada će upravljati tržištima u saveznim državama koje su pod kontrolom republikanaca koji su odbili da uvedu promjene. Osiguranja neće biti besplatna i pored subvencije nivelisana po primanjima. S druge strane, Medikejd, federalni program zdravstvene zaštite za siromašne, biće proširen i na države koje žele da učestvuju u tome.
Kombinacija subvencionisanih privatnih osiguranja preko tih tržišta zajedno s proširenjem Medikejda mogla bi za nekoliko godina da smanji broj neosiguriranih za više od pola, navodi američka vlada.
Po sadašnjem sistemu, većina Amerikanca ima zdravstveno osiguranje preko zaposlenja, pri čemu troškove dijele poslodavac i zaposleni. Federalna vlada pokriva osiguranje za starije, a mnogi među siromašnima su pokriveni preko Medikejda.
Većina onih koji nemaju osigranje preko zaposlenja, kupuju individualne polise koje često važe samo u slučajevima velikih zdravstvenih problema. Mladi se često ne osiguravaju računajući na svoje zdravlje.
Ljudi bez osiguranja, posebno siromašni, često traže ljekarsku pomoć u hitnim službama kojima je zabranjeno da uskrate pomoć pacijentima koji ne mogu platiti. S druge strane, to povećava troškove hitnih služni koje onda to nadoknađuju povećanjem cijene za one s osiguranjima.
S početkom važenja Obamakera, Amerikanci moraju do 15. decembra da se prijave za osiguranje koje važi do 1. januara. Određen je i grejs period do 31. marta u kojem se neće naplaćivati kazne. U prvoj godini će kazne biti 95 dolara, ali će se vremenom povećati. (Beta)
