VAŠINGTON, Sjedinjene Američke Države nisu nikada izgubile sposobnost plaćanja svojih dugova, a Demokratska i Republikanska stranka tvrde da ne žele da se to sada dogodi.
No, sa partijskom zajedljivošću i prilično različitim gledanjem na način smanjenja budžetskog deficita, sada se razmišlja i o tom dosad nezamislivom.
Ako pozajmljivanje uskoro dostigne postojeći plafon duga od 14,3 biliona dolara, a Kongres ne podigne taj limit, šteta će se osjetiti u cijeloj privredi, pogoditi skoro svakog Amerikanca i uzdrmati svjetska tržišta.
Do toga će doći ukoliko administracija u Vašingtonu ne bude u stanju da ispuni finansijske obaveze, uključujući otplatu kredita ili kamata na te kredite.
Američka vlada sada uzajmljuje 42 centa na svaki potrošeni dolar. Vlada uzajmljuje uglavnom prodajući vrijednosne papire pojedincima i drugim vladama, uz obećanje da će ih isplatiti u cjelini, sa kamatom, za određeni vremenski period.
Među onima koji bi vjerovatno prvi bili direktno pogođeni eventualnim propuštanjem isplate kamata ili glavnica, jesu fondovi koji drže vladine obveznice, banke koje ih kupuju direktno od Federalnih rezervi i preprodaju drugima, kao i strani investitori, koji drže skoro polovinu vladinih hartija od vrijednosti.
U tom hipotetičkom slučaju, pozajmljivači bi tražili sve veće i veće kamate na nove obveznice, kao što to rade u slučaju Grčke, Portugala i drugih prezaduženih država. Gubitak platežne sposobnosti pokrenuo bi finansijsku paniku poput one iz 2008, i gurnuo nazad u recesiju najveću svjetsku privredu koja se još oporavlja.
Šef Feda Ben Bernanke ocijenio je da bi neuspjeh da se podigne limit državnog duga bio događaj koji bi ukočio privrednu obnovu. Na kraju, to bi dovelo do poskupljenja većine kredita, uključući i potrošačke, a nastavak tog ćorsokaka bi dodatno oborio vrijednost dolara i doveo u pitanje njegov status prve rezervne valute u svijetu.
U slučaju da dođe do potpunog zastoja u podizanju limita duga, vlada bi se do ljeta mogla naći u situaciji da ne može legalno da uzajmljuje novac za isplatu svojih računa, najprije kamata, a zatim postepeno i dnevnih operacija države. U nekom trenutku, morala bi da se odluči koje račune da plati, a koje da stavi na stranu.
Plafon duga biće dostignut negdje oko 16. maja, procjenjuje ministarstvo finansija. Posljedice bi se u početku sporo osjetile, ali bi se postepeno gomilale. Konačni dan suočavanja bi, čak i uz kreativno računovodstvo, vjerovatno pao negdje početkom juna. Tanjug