VAŠINGTON, Sjedinjene Američke Države su tražile od trgovaca naftom i rafinerija širom svijeta da se pridržavaju američkih sankcija Venecueli.
U suprotnom će i sami snositi sankcije Vašingtona, čak i ako s Venecuelancima posluju na način koji embargo ne zabranjuje, javio je Rojters.
Amerikanci su sankcije Venecueli, čiji se budžet oslanja na proizvodnju i prodaju nafte, zaveli početkom godine.
Za idući mjesec je najavljeno da će SAD zabraniti globalnu upotrebu njihovog finansijskog sistema za poslove s Venecuelom.
Međutim, prema saznanjima Rojtersa, iz Vašingtona stižu upozorenja trgovcima i rafinerijama da je obim zabrane mnogo širi od zvaničnog i da neće tolerisati bilo kakav naftni promet s Venecuelom, piše Politika.
“Tako Sjedinjene Države operišu ovih dana. Imaju pisana pravila i onda vas zovu da objasne kako postoje i nepisana pravila za koje očekuju da ih sledite”, naveo je jedan od izvora Rojtersa.
Uprkos američkom embargu, neke svjetske kompanije su nastavile da posluju s Venecuelom. Vašington se naročito trudi da presječe isporuke sredstava pomoću kojih venecuelanska naftna industrija može svoju sirovu naftu da preradi kako bi je učinila pogodnom za izvoz.
Doduše, prema izvorima Rojtersa, iz humanitarnih razloga, neke vrste goriva izgleda da će biti izuzete iz američkih sankcija.
Dosad su one srezale ukupan izvoz naftnih proizvoda iz Venecuele s 1,5 miliona na 920.000 barela dnevno.
Humanitarna situacija u toj zemlji sve je gora. Još prije embarga na njihov glavni izvozni artikal, Venecuelanci su trpili velike nestašice osnovnih potrepština, uključujući i hranu i lijekove.
Među tim posljedicama su i nestanci električne energije u zemlji koja ima najbogatije naftne rezerve na svijetu.
To se osobito intenziviralo u posljednje vrijeme, za šta režim optužuje sabotaže Amerikanaca i opozicije, dok oni tvrde da je to rezultat nesposobnosti korumpiranih vlasti, koje su kompetentne kadrove iz energetskog sistema odstranile da bi našle mjesta za svoje ljude i profit prebacivale u džepove funkcionera i njima bliskog kruga ljudi.
Iz vlade Venecuele su upravo objavili da je, kako prenosi Tanjug, državna energetska mreža samo u posljednje dvije godine bila metom napada 250 puta.
Dostava humanitarne pomoći Venecueli pokazala se spornom kada su njene kontinegente Amerikanci nedavno dopremili na granicu ove države, gdje je vođa opozicije Huan Gvaido namjeravao da je dočeka i s njom se probije u svoju domovinu.
Tada je vlada Venecuele, tvrdeći da je to puki manevar kojem je krajnji cilj njeno svrgavanje uz upad vojnika Amerike i drugih neprijateljskih država, zatvorila granicu sa susjednim karipskim ostrvima koja su pod suverenitetom Holandije kako dostava pomoći ne bi bila organizovana preko njih.
Za jedno od tih ostrva, Kurasao, Marija Zaharova, portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije, saveznika vlasti u Venecueli, rekla je prekjuče da može biti početna tačka za vojnu intervenciju.
Kako je prenio Sputnjik, Zaharova je navela da sporazum SAD i Holandije o isporuci humanitarne pomoći preko Kurasaoa ne isključuje mogućnost i drugih vrsta pomoći.
Ona je ocjenila da to znači kako je Holandija dozvolila Americi da koristi njenu teritoriju kao „početnu tačku za agresivnu intervenciju pod izgovorom humanitarnih aktivnosti”. Politika