ZAGREB, Hrvatsku čeka vrlo teška 2014. godina, ocijenjuju hrvatski ekonomisti i ističu da je “voda došla do grla”.
Prema ocjeni tamošnjih analitičara, kada ta zemlja nije mogla sama da načini rezove u javnim finansijama, onda je to bolje učiniti uz pomoć Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Ekonomista Damir Novotni tvrdi da je zabluda da će MMF biti jeftiniji izvor novca i kredita za Hrvatsku.
MMF se isključivo bavi spoljnom likvidnošću zemlje, a novac koji će dati pomoći će deviznim rezervama i likvidnosti, te eventualno problemima s otplatom spoljnog duga, kazao je Novotni za Slobodnu Dalmaciju.
“Međutim, mi nećemo, kako se govori, zamijeniti naše skupe kredite jeftinijim zaduženjem kod MMF-a od dva, dva i po odsto”, istakao je Novotni, komentarišući izjavu ministra finansija Slavka Linića da nije isključeno da će hrvatska vlada morati da se odluči za opciju MMF-a, imajući u vidu prognoze za narednu godinu.
Da godina koja je pred Hrvatskom nije laka, svjedoči i podatak o 44 milijarde kuna koliko će dogodine težiti budžetski deficit i sva zaduženja koja dolaze na naplatu po računicama analitičara. Prema procjenama Evropske komisije, u 2014. godini će Hrvatska sa sadašnjeg budžetskog deficita od 5,4 odsto bruto-domaćeg proizvoda (BDP) skočiti na 6,5 odsto BDP-a.
Procedura obuzdavanja prekomjernog deficita u EU-u se pokreće za zemlje kojima deficit “prešiša” tri odsto.
“MMF, sve i da dođe, neće ministru finansija izručiti na sto 44 milijarde kuna po dva odsto kamate. Ipak, može uticati na cijenu zaduživanja”, objasnio je Zdeslav Šantić, glavni ekonomista Splitske banke.
On je ukazao da će zaduživanje i dalje biti skupo, no prednosti aranžmana s MMF-om su te što će Hrvatska srediti javne finansije, dobiti tehničku pomoć i ograničena sredstva koja može koristiti ako ima problem s devizom likvidnošću.
“Taj problem nemamo, niti bi trebalo da ga imamo, a sve to, i naše poštovanje dogovorenog s MMF-om ipak treba da donese pozitivan efekat i za cijenu zaduživanja koja bi se mogla smanjiti”, naveo je Šantić.
Šantić je napomenuo da se u Hrvatskoj od 2008. govori da treba zvati MMF i da je i tada, kako je istakao, bio za to jer su domaći reformski kapaciteti skromni, a jedinu fiskalnu konsolidaciju i uštede Hrvatska je ostvarila uz asistenciju MMF-a s kojim je imala aranžmane.
„Govorili smo da možemo sami i sad vidimo koliko nas to košta, koliko nam je narastao javni dug koji će vrlo brzo preskočiti 60 odsto BDP-a i koliko su nam porasle kamate. Treba vidjeti kako će funkcionisati procedura prekomjernog deficita, ali ni ona ne isključuje mogućnost poziva MMF-u”, upozorio je Šantić.
On je dodao da treba vidjeti kakve će efekte početkom iduće godine dati povećanje međustope PDV-a s 10 na 13 odsto, smanjenje penzija po posebnim propisima, te hoće li biti privrednog rasta koji će popraviti budžetske.
“Ne bude li toga, ne smijemo odbaciti opciju MMF-a, premda je to teško političko pitanje”, zaključio je Šantić. Tanjug
