SARAJEVO, Dioničari “Elektroprivrede BiH” odobrili su juče nove statute sedam rudnika u Federaciji BiH čime su rudnici i definitivno pripojeni ovom preduzeću.
Rudnici Zenica, Kakanj, Breza, Kreka Tuzla, Đurđevik Zenica, Gračanica iz Gornjeg Vakufa/Uskoplja i “Abid Lolić” iz Bile, kod Travnika, odlukom dioničara postali su zavisna društva u stoprocentnom vlasništvu “Elektroprivrede BiH”. Na ovaj način načinjen je ključni korak u formiranju koncerna koji će brojati 17.000 zaposlenih do kraja ove godine.
Rudari sedam rudnika koji su ušli u sastav “Elektroprivrede BiH” očekuju da će njihov rad u koncernu biti humaniji i sigurniji, a plate izjednačene s primanjima uposlenika “Elektroprivrede BiH”.
“‘Elektroprivreda BiH’ je Zakonom o finansijskoj konsolidaciji rudnika preuzela obavezu da će uložiti 780 miliona KM u rudnike i očekujemo da će to ispoštovati. Vjerujemo da će proizvodnja biti povećana, a rudnici modernizovani, jer su uslovi rada sada katastofalni. Takođe, želimo da dijelimo sudbinu ‘Elektroprivrede BiH’, jer živimo od istog proizvoda – električne energije”, kazao je Jakub Ljubović, predsjednik Sindikata rudara BiH.
Na sjednici Skupštine dioničara stavljena je van snage odluka o osnivanju privrednog društva “Elektroprivreda BiH Wind” Mostar, koju je kompanija, u omjeru vlasništva 67,8 naspram 32,2 posto, formirala s “Vjetroenergetikom” iz Mostara radi izgradnje vjetroelektrana u Podveležju. Amer Jerlagić, direktor “Elektroprivrede BiH”, obavijestio je dioničare da će “Elektroprivreda BiH” samostalno krenuti u izgradnju vjetroparka. Na taj korak odlučili su se, kazao je Jerlagić, nakon što je Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona raskinula ugovor o koncesiji s “Vjetroenergetikom”, a mostarska firma 29. juna 2009. i zvanično odustala od zajedničkog preduzeća sa “Elektroprivredom BiH”.
“Ponudili smo ‘Vjetroenergetici’ otkup dokumentacije koja se odnosi na rezultate mjerenja energije vjetra i pregovori o tome su u toku. Istovremeno 16. oktobra podnijeli smo Vladi HNK samoinicijativnu ponudu za dodjelu koncesije za korištenje energije vjetra u Podveležju”, pojasnio je Jerlagić.
Dioničari “Elektroprivrede BiH” usvojili su juče i revidirani plan poslovanja za 2009. godinu usljed značajnih promjena u realizaciji elektroenergetskog bilansa.
“Ukupni prihod, koji smo planirali na nivou od milijardu i tri miliona KM revidirali smo na 937,3 miliona KM, odnosno 66 miliona manje, dok je godišnja dobit projektovana na 76,5 miliona KM, što je nešto iznad nivoa iz prvog polugodišta kada je iznosila 73,4 miliona KM”, kazao je Besim Halilović, izvršni direktor za ekonomske poslove “Elektroprivrede BiH”.
Pojasnio je da je revidiranje plana posljedica odstupanja od planskih isporuka, smanjenja cijena električne energije na svjetskom tržištu, povećanja cijena uglja, te udvostručenja vodoprivrednih naknada. Nasuprot tome u prvom polugodištu bila je povoljna hidrometeorološka situaciju, a kompanija je raspolagala s većim zalihama uglja, što je značajno uticalo na smanjenje troškova i dobar poslovni rezultat.
Prodaja viška struje
“Elektroprivreda BiH” očekuje od prodaje viška struje za 2010. godinu finansijski efekat od 200 miliona KM, a prve ugovore s kupcima potpisaće do kraja ove sedmice.
“U prvoj fazi putem tendera ponudili smo 787 gigavat-sati viška električne energije, a najbolju cijenu za pojedine lotove ponudili su češki ‘RE Trading’, švajcarski ‘Atel’ i britanski EFT. Očekujemo da ćemo s ovim kompanijama potpisati ugovore u narednih nekoliko dana”, kaže Emir Aganović, izvršni direktor za snabdijevanje i trgovinu “Elektroprivrede BiH”.
Takođe, raspisan je i tender za prodaju još 917 gigavat-sati struje, čime će ukupna prodaja viška električne energije za 2010. na godišnjem nivou iznositi 1.704 gigavat-sata. Ostali višak struje kompanija će prodavati na kratkoročnoj osnovi – mjesečno, sedmično i dnevno – zavisno od raspoloživih količina i hidrometeorološke situacije.
“Godišnji višak prodajemo u dvije faze zbog neizvjesnosti u vezi s cijenama na svjetskom tržištu i očekujući da bi električna energija vremenom mogla poskupjeti”, kaže Aganović. Nezavisne novine
