BANJALUKA, Republika Srpska nalazi se na četvrtom ili petom mjestu kada je riječ o pirateriji u odnosu na zemlje u okruženju, a za njom slijede Srbija i Crna Gora, rekao je direktor Agencije za informaciono društvo RS Srđan Rajčević.
“Kada je riječ o zaštiti prava intelektualne svojine, država treba da preuzme vodeću ulogu, u ovom slučaju entitet. Postoje dva načina – jedna je stimulacijom, a druga stvaranjem imperativne norme. Zakonodavac treba da propiše imperativnu normu, a Vlada da djeluje stimulativno”, rekao je Rajčević naglasivši da je najbolja kombinacija stimulacije i imperativne norme.
Rajčević je istakao da na nivou BiH trenutno postoji Zakon o autorskim pravima i srodnim pravima u BiH, ocijenivši da zakon nije dovoljan sam po sebi ako ostaje “mrtvo slovo na papiru”.
U Banjaluci danas je održan seminar pod nazivom “Prava intelektualne svojine i IT u RS”, čime Agencija za informaciono društvo Republike Srpske /AIDRS/ počinje ovogodišnju kampanju borbe protiv softverske piraterije.
Cilj seminara, koji je održan u okviru projekta “Borba protiv softverske piraterije”, bio je da se učesnici upozanju sa Zakonom o autorskom i srodnim pravima, nivoom softverske piraterije u BiH i njenim efektima na državni budžet, uslovima licenciranja softvera, kao i sa temom ovogodišnjeg Samita informacionih društava u Ženevi koji je održan pod nazivom “Zaštita djece na internetu”.
Rajčević je istakao da je na seminaru razgovarano o zaštiti prava intelektualne svojine i razvoju informacionog društva u RS i da je namijenjen IT ekspertima zaposlenim u IT sektorima organa javne uprave, državnim i privatnim preduzećima, te predstavnicima kompanija koje se bave proizvodnjom i prodajom softvera kao sopstvenog proizvoda ili su ovlašteni predstavnici svjetskih softverskih kompanija.
Rukovodilac projekta EU za jačanje kapaciteta u oblasti zaštite intelektualnog svojine u BiH Slobodan Marković naglasio je da je u sklopu projekta jačanja kapaciteta u oblasti zaštite intelektualnog svojine u BiH planirtana izrada osam novih nacrta zakona u oblasti intelektualne svojine sa ciljem da cijeli paket zakona bude usklađen sa regulativom Svjetske trgovinske organizacije i regulativom EU.
“To nikako ne znači da u BiH nema propisa u toj oblasti. Naprotiv postoji zakonodavstvo – institucija, a to je Institut za zaštitu prava intelektualne svojine BiH koja ima sjedište u Mostaru sa ispostavama u Sarajevu i Banjaluci u sklopu čega je moguće štititi intelektualnu svojinu. Međutim, kao i u drugim zemljama u regionu to ne ide tako lako jer je oblast delikatna i postoji izvjesna mjera neiskustva u domenu institucija koje su dužne da to sprovode”, rekao Marković.
Marković je rekao da je “open sors” jedan od primjera da intelektualna svojina može da bude zanimljiv izvor prihoda, privredni resurs, pa čak i onda kada nije zaštićen intelektualnom svojinom, istakavši da “open sors” ne ugrožava sistem zaštite intelektualnog vlasništva.
Viši stručni saradnik za razvoj informacionih projekata AIDRS Ljubica Predić je rekla da su djeca sve češće bez nadzora na internetu, gdje su izloženi mnogim zlostavljačima koji ih pokušavaju iskoristiti za informacije ili ostale vidove zlostavljanja djece.
Predićeva je istakla potrebu da se djeca zaštite na internetu i napomenula da u svijetu, prema analizama, 92 odsto roditelja kaže da ima kontrolu nad dječijim pristupom na internetu, dok je 40 odsto djece negiralo te stavove.
Ona ističe da u Srpskoj još nema podataka koji pokazuju kakva je ovdje situacija, ali da je MUP RS pokrenuo poseban sektor koji se bavi kompjuterskim kriminalom i izrazila očekivanje da će neke podatke dobiti i od ovog sektora.
Predićeva je apelovala na roditelje da razgovorom sa djecom upute svoju djecu na opasnosti koje mogu da im se dese na internetu.
