RS elektronski zdravstveni karton plaća četiri puta skuplje od Srbije koja ima 6.000.000 osiguranika više!!!

– FZO RS kupuje 3.000 računara, a Srbiji bilo dovoljno 500

– FZO RS nabavlja skupe elektronske kartice, dok Srbija ima razrađen sistem mobilne aplikacije

– U javnosti se odavno špekuliše da je tender namijenjen firmi „Prointer“

BANJALUKA – Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske (FZO RS) će na sistem elektronskog zdravstvenog kartona i knjižica za milion osiguranih građana potrošiti basnoslovnih 23 miliona KM, za razliku od Srbije koju je ovaj projekat za njenih 6,8 miliona osiguranika, koštao četiri puta jeftinije, odnosno 5,8 miliona KM, otkriva poslovni portal CAPITAL.ba.

Tenderska dokumentacija FZO RS, otkriva dobro upućen izvor CAPITAL-a, gotovo je istovjetna za sistem koji je primijenjen u Srbiji pa se postavlja pitanje kako je moguće da je upravo Srbija, koja ima skoro šest miliona osiguranika više, potrošila četiri puta manje novca koji planira Fond zdravstvenog osiguranja Srpske.

Prema 23 miliona KM vrijednom tenderu FZO RS, koji je otvoren do 1. avgusta, planira se nabavka čak 3.000 novih računara, ali i softver kartice i čitači, koji će činiti sistem integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).

Ministarstvo zdravlja Srbije tender za izradu IZIS-a raspisalo je 2015. godine i tada se znalo da je potrebno umrežiti 8.000 računara. Kako su zdravstvene ustanove većinom bile opremljene računarima, dokupljeno je samo njih 500.

S druge strane, Srbija je svoj projekat prepisala od Makedonije, koja je formirala IZIS sa 2.500 računara, ili 500 manje nego što to planira FZO RS.

U FZO RS su za CAPITAL odgovorili da je zdravstvenim ustanovama u RS potrebno 3.656 računara, jer je 2.481 računar stariji od pet godina!

Da apsurd bude veći iako kupuju čak 3.000 računara ne znaju da li će im trebati, jer „tačan broj neophodnih računara biće određen glavnim projektom, nakon potpisivanja ugovora. Firma koja pobijedi na tenderu isporučivaće ih fazno i prema potrebama“.

Dobro obaviješten izvor CAPITAL-a tvrdi da ne postoji potreba za nabavkom ovolikog broja računara, jer i Makedonija i Srbija koriste jeftinu opremu i tehnologiju, a oba sistema su na svjetskom nivou. Čak su i nagrađena.

“Gotovo sve zdravstvene ustanove u RS već koriste ovakvu opremu. Hoće li svi ljekari i sestre istovremeno raditi na računarima? Taman i da se to desi, cijena ove količine nije veća od četiri miliona KM”, ističe naš izvor.

U FZO, međutim, ne vide ništa sporno u milionskom trošenju i tvrde da su u ovu tendersku priču ušli potpuno pripremljeni.

U junu prošle godine anketirali su 53 od ukupno 77 javnih zdravstvenih ustanova i došli do podatka koliko je računara potrebno. Osim toga, kažu da je “Studijom ekonomske opravdanosti” utvrđeno je da glavninu troškova IZIS-a čini softver, uključujući i izradu i personalizaciju kartica za korisnike aplikacije i zdravstvene osiguranike.

“Personalizacija kartica je dio softverskog rješenja, tako da je njegov neodvojiv dio. Nešto manje od 20 odsto je učešće hardverskih komponenti, a njihova nabavka se ne može odvojiti od nabavke softvera zbog budućih garancija na funkcionisanje čitavog sistema i održavanja IZIS-a”, kažu u Fondu.

Naš izvor pak dodaje da je uvođenje kartice potpuno neozbiljno. Naprimjer, Makedoniju je projekat sa tim istim karticama koštao oko 10 miliona KM, a nije dao nikakve rezultate.

“Zašto ne bismo za identifikaciju koristili medicinsku aplikaciju za mobilne telefone kao što to rade u Srbiji? Pa valjda i mi svi u Srpskoj imamo mobilne telefone ”, zaključuje.

Iza brda ovog tendera odavno se valja velika priča.

Javnost u RS sve glasnije špekuliše da je posao namijenjen kompaniji „Prointer“ te da je tenderska dokumentacija prilagođena upravo njenim opisima. U više navrata nezvanično je, bez konkretnih dokaza, isticano da iza ove firme stoji Igor Dodik, sin Milorada Dodika, iako je on to u nekoliko navrata demantovao. Kao drugi vlasnik spominjao se Slaviša Kokeza.

Uslovi ispunjava samo partner Prointera

Takođe, dokumentacijom koja je u posjedu CAPITAL-a zahtijeva se tačno određena tehnologija baze podataka, koju može da ispuni samo američka kompanija “Oracle”, s kojom “Prointer” ima partnerske odnose.

“Makedonija i Srbija su izradile svoje sisteme sa besplatnom bazom podataka koju koriste i neke od najvećih internet kompanija u svijetu. Samo na ovome može da se uštedjeti oko 1,2 miliona KM. Takođe, zahtijeva se i da proizvođač preda sva intelektualna prava i zaštićene proizvode. Nijedna ozbiljna svjetska kompanija to neće uraditi”, navodi naš izvor.

Priča o tenderu za FZO RS dospjela je u žižu javnosti još početkom godine, kada je planom javnih nabavki zdravstva za 2017. godinu bilo predviđeno da se za posao isporuke „hardvera, softvera, elektronskih kartica i čitača za IZIS“ utroši 17,4 miliona KM. Upravni odbor Fonda u januaru je donio odluku u kojoj je precizirano da se kod nabavke mijenja iznos procijenjene vrijednosti i da se on povećava na oko 23 miliona KM.

Igor Vukajlović iz Udruženja građana “Tender” kazao je da je ova javna nabavka namijenjena “velikim igračima” i da su ovakvi poslovi gotovo uvijek unaprijed dogovoreni.

“Do juče je to bio “Lanako”, sada imamo nove pobjednike. Bilo koja firma može da se žali na uslove u tenderskoj dokumentaciji, ali za pokretanje tog postupka mora da plati destimulirajuću taksu od 10.000 KM. Zbog čega se gubi interes. Štimanje tendera je kod nas i te kako uzelo maha. Ovo liči na tender koji je MUP RS raspisao za nabavku uniformi. Sve je unaprijed dogovoreno”, istakao je Vukajlović.

Razbacivanje dok toneš

FZO RS planira na elektronski sistem uzme kredit i potroši nekoliko puta više nego susjedne zemlje, dok grca pod teretom neizmirenih obaveza i nemogućnosti da naplati stotine miliona KM. Fond zdravstvenog osiguranja je zatražio od Vlade Srpske da otpis 14,5 miliona KM, koliko mu je pozajmljeno sa escrow računa još 2008. godine, o čemu je CAPITAL pisao početkom jula.

Ukupan direktni dug zdravstvenih ustanova u Republici Srpskoj po osnovu kredita, poreza i doprinosa odavno je premašio pola milijarde KM.

Dugovanja poslodavaca prema Fondu zdravstvenog osiguranja (FZO) RS u posljednje četiri godine povećana su za čak 71 milion maraka, a samo u prošloj godini su porasla za više od devet miliona, tako da je ukupan dug na kraju 2016. dostigao gotovo 280 miliona KM.

Da je stanje izuzetno loše pokazuju podaci da je od 2009. do 2015. godine prihod Fonda zdravstvenog osiguranja (FZO) pao ukupno za čak 680 miliona KM zbog manje uplaćenih doprinosa za zaposlene i penzionere  te smanjenja osnovice za poljoprivrednike.

Svi podaci na jednom mjestu

IZIS je centralni elektronski sistem, u kome se čuvaju i obrađuju svi medicinski i zdravstveni podaci pacijenata, podaci zdravstvenih radnika i saradnika, podaci zdravstvenih ustanova, zdravstvene intervencije i usluge izvršene u zdravstvenim ustanovama, podaci elektronskih uputa i elektronskih recepata, podaci o zakazivanju za specijalističke preglede, dijagnostičke procedure i hirurške intervencije.

Integrisani zdravstveni informacioni sistem treba da obezbijedi jedinstvo podataka u zdravstvu i jedinstvenu informaciono-komunikacijsku infrastrukturu za upravljanje zbirkama podataka i prijenos podataka. Trebalo bi da omogući lakše i bolje planiranje u oblasti zdravstvene zaštite i stvaranja boljih zdravstvenih politika.

CAPITAL: Žana Gauk