BANJALUKA, RS ove godine ostvaruje rekordnu pokrivenost uvoza izvozom od skoro 60 odsto, što je prvenstveno uticaj pojačanog plasmana robe na inostrana tržišta, podaci su Zavoda za statistiku RS.
U RS je u prvih sedam mjeseci ove godine uvezeno proizvoda u vrijednosti od oko 2,5 milijardi KM, što je smanjenje za 2,7 odsto u odnosu na isti period lani, dok je izvoz istovremeno povećan za šest procenata i premašio je 1,48 milijardi KM.
Time je pokrivenost uvoza izvozom u periodu januar – jul dostigla 59,2 odsto, što je znatno povoljniji nivo u poređenju sa istim periodom prošle godine, kada je iznosila 54,4 odsto.
Automatski je smanjen i sedmomjesečni spoljnotrgovinski deficit RS za oko 150 miliona KM, odnosno sa lanjskih 1,17 milijardi KM na ovogodišnjih 1,02 milijarde.
Posmatrajući po sektorima, ključni doprinos dosadašnjem rastu izvoza u 2013. godini imalo je povećanje plasmana raznih gotovih proizvoda, i to za 21,7 odsto (sa 279 na 340 miliona KM), zatim mašina i transportnih sredstava za 15,3 odsto (sa 110 na 126 miliona KM), te hrane i živih životinja za 15,2 odsto (sa 96 na 111 miliona KM).
S druge strane, smanjenju sedmomjesečnog uvoza prvenstveno je doprinio pad vrijednosti dopremljenih mineralnih goriva i maziva, i to za 12,6 odsto (sa 795 na 695 miliona KM), te manjim dijelom pad uvoza hemijskih proizvoda od 2,8 odsto (sa 330 na 320,5 miliona KM).
Mihajlo Vidić, potpredsjednik Privredne komore RS, kaže da su povećanje izvoza i rekordna pokrivenost uvoza izvozom jedni od znakova blagog privrednog oporavka RS nakon lanjske recesije.
On ukazuje da se, prema zvaničnim statističkim podacima, u prvih sedam mjeseci bilježi i rast industrijske proizvodnje od 5,8 odsto, u čemu prednjači prerađivački sektor sa povećanjem od osam procenata, što je dovelo i do povećanja izvoznog plasmana.
“Oživjele su privredne aktivnosti u značajnom broju djelatnosti, od poljoprivrede sa dosta većim prinosom žitarica i urodom voća i povrća, što je doprinijelo i jačanju domaćih prehrambenih fabrika – ‘Vitaminke’, ‘Sava Semberije’, ‘Tanasića’ i drugih”, kazao je Vidić, dodajući da je, takođe, došlo do poboljšanja stanja u elektroenergetskom sektoru.
U poslovnoj zajednici navode da rast izvoza nose i povećane inostrane narudžbe prema domaćoj tekstilnoj, kožarsko-obućarskoj i drvoprerađivačkoj industriji, pri čemu posebno ohrabrujućim ističu trend povećanja učešća namještaja u odnosu na raniju dominantnu primarnu preradu drvnih sirovina.
Napominju da bi izvozni bilans RS bio još i izraženiji da u julu nije došlo do redukcije otpreme određenih prehrambenih proizvoda u Hrvatsku usljed njenog ulaska u EU. Najpogođenije tom mjerom su domaće mljekare, koje zbog “hrvatske rampe” s nestrpljenjem očekuju dolazak inspektora Kancelarije za hranu i veterinarstvo EU (FVO) koji, prema najavama, do kraja godine treba da prekontrolišu objekte i omoguće izvoz mlijeka ne samo na hrvatsko, već i tržište cijele EU.
Vidić ukazuje da zvaničnici BiH i EU pregovaraju i o bescarinskim kvotama za izvoz šećera, ribe i kože, što bi, takođe, prema njegovim riječima, dovelo do popravljanja spoljnotrgovinske slike.
Pokrivenost uvoza izvozom
Godina %
2007. 49,9
2008. 46,4
2009. 46,9
2010. 53,7
2011. 55,9
2012. 52,9
2013. (I-VII) 59,2
Vodeća izvozna tržišta
(januar – jul 2013)
Država Vrijednost*
Italija 237
Srbija 216
Hrvatska 194
Njemačka 154
Slovenija 132
Austrija 123
*u milionima KM
