BEOGRAD, Najavljeni otpis poreskih kamata pomoći će ne samo dužnicima, već i onima koji sa njima posluju, kažu ekonomisti u Srbiji. Privrednici koji su bili najglasniji u kritikama otpisa kamata, sada kažu da bi sa otpisom trebalo krenuti i prije Zakona o skraćenju rokova plaćanja Srbije.
U paketu sa budžetom za sljedeću godinu, Ministarstvo finansija Srbije najavljuje i dva zakona, ključna za likvidnost privrede, Zakon o skraćenju rokova plaćanja koji sprečava gomilanje dugova, i Zakon o otpisu kamata koji će rješavati stara dugovanja. U tom procesu, država bi kraćim rokom plaćanja i oprostom poreskih kamata učinila prvi korak.
Iako nije prvi put da država privrednicima nudi otpis poreskih kamata, ovoga puta uslovi su povoljniji, pa bi i rezultat trebalo da bude bolji. Nagomilanih kamata, velike firme mogle bi da se riješe za godinu, a male za dvije godine. Najavljuje se i da će računi preduzeća u blokadi privremeno biti odblokirani.
“Ko bude redovno plaćao tekuće poreze moći će da računa da mu se na kraju procesa potpuno otpišu zatezne kamate, a da se glavni dug reprogramira na dvije godine, bez onih mjera obezbjeđenja po zakonu o poreskom postupku”, kaže Mlađan Dinkić, ministar finansija i privrede.
To znači da bi glavnicu duga, firme mogle da vraćaju na rate, bez davanja hipoteke. Privrednici koji su bili najglasniji u kritikama otpisa kamata, jer se tako u neravnopravan položaj dovode oni koji su redovno plaćali, sada kažu da bi sa otpisom trebalo krenuti i prije Zakona o skraćenju rokova plaćanja.
“Mora se odrediti grejs period u kojem bi se išlo na izmirenje dugova državi, koja bi otpisala kamatu, moraju privrednici uraditi prelamanje dugova između sebe i sa državom, multilateralnu kompenzaciju, pa tek onda ući u rigidnu primjenu zakona”, kaže Milan Knežević iz Asocijacije malih i srednjih preduzeća Srbije.
Otpis kamata neće pomoći samo onima koji duguju, već i onima koji sa njima posluju, ocjenjuju ekonomisti u Srbiji.
Ekonomista Mališa Đukić kaže da sa stanovišta pravičnosti treba imati u vidu da je veliki broj malih preduzeća, odnosno preduzetnika bio spriječen da ispunjava poreske obaveze zbog nemogućnosti da na vrijeme naplati svoja potraživanja.
U prvoj polovini godine, ukupni dugovi za poreze i doprinose dostigli su 700 milijardi dinara. Čak dvije trećine tog duga su kamate.
Po važećem zakonu, poslije 10 godina može da zastari i glavnica duga, ako vlada donese takvu odluku. To važi za poreze, dok dugovi za penzijske i zdravstvene doprinose ne mogu da zastare. RTS
