-Najveći ribnjaci u BiH, u Prijedoru i Prnjavoru, gipsara „Volari“ u Šipovu, „Banja Guber“, „Ratar“ Prnjavor samo se neke od uništenih firmi privatizacijskog tajkuna
– Isisavanje novca i guranje u stečaj, omiljeni recept Ratkovca
PRIJEDOR – Stečaj i kontroverzno „neuspješni“ biznismen Radojica Ratkovac godinama, nekažnjeno, putuju zajedno. Brojne firme koje je privatizovao, nakon isisavanja kapitala, završile su na privrednom groblju. Ekološka katastrofa koja je nedavno zadesila njegov propali prnjavorski ribnjak, zabrinula je i Prijedorčane jer je i ribnjak „Saničani“, najveći ribnjak u BiH, takođe u stečaju.
Privremeni stečajni upravnik u ribnjaku „Saničani“ Mirko Marčeta uvjerava sugrađane da su oni dobro organizovani, te da u tom, jednom od nekadašnjih najvećih privrednih potencijala u regiji, ne može doći do katastrofe koja je zadesila Prnjavor.
„Nema govora da se u Saničanima desi isto što i u Prnjavoru. Sve smo obezbjedili kako se to ne bi desilo i što se tiče čuvanja i što se tiče nivoa vode, tamo postoje ljudi koji hrane ribu. Sve radimo kako ne bi došlo do ekološke katastrofe“, naglasio je Marčeta u izjavi za CAPITAL.
Govoreći o samom postupku stečaja, Marčeta je istakao da je prvo ročište već održano, te da se drugo očekuje u oktobru.
Veliki privredni potencijal dogurao do stečaja
Podsjetimo, stečaj u Ribnjaku „Saničani“ otvoren je u martu ove godine i to osam mjeseci nakon što je to zahtijevalo Pravobranilaštvo Republike Srpske.
Kako je CAPITAL ranije pisao, ovo nekada uspješno preduzeće nije uspjelo da preživi propalog biznismena Radojicu Ratkovca koji ga je kao i sva druga preduzeća koja je privatizovao doveo do stečaja.
Zbog duga od 362.248 maraka prema dobavljačima i državi računi firme su blokirani još od 2016. godine.
Godišnji gubici „Saničana“ od 2017. do 2019. godine se kreću između 400 i 450 hiljada KM, dok su prihodi zanemarivi.
Stečajni upravnik je ranije procijenio da se iz imovine ribnjaka mogu pokriti samo troškovi stečajnog postupka.
Važno je napomenuti da je Ratkovac preuzeo poslovanje nad ribnjakom “Saničani” 2013. godine i osim gomilanja dugova i obaveza nije uradio ništa korisno za preduzeće i njegove zaposlene.
Kriza u ribnjaku, iz kojeg se nekada godišnje izlovljavalo i po 1.500 tona ribe, kulminirala je u martu 2019. godine. Radnici su zbog dugovanja obustavili izlov, a jedan od njih je i fizički nasrnuo na Radu Ratkovca, Radojičinog brata i nekadašnjeg direktora.
Kako se poslovalo u ribnjaku uvjerila se i prijedorska policija. Radu Ratkovca i Pavlu Vurunu kao rukovodioce su prije tri godine prijavili Okružnom tužilaštvu u Prijedoru zbog sumnje da su preduzeće oštetili za 762.000 KM.
Pomor ribe i četiri stečajna upravnika
Radojica Ratkovac je preko svog preduzeća “R&S Company” i većinski vlasnik ribnjaka u Prnjavoru, a kojeg je takođe doveo do stečaja.
Kada je u pitanju ribnjak u Prnjavoru nedavno su visoke temperature i začepljeni kanali otkrili tone uginule ribe, smrad je počeo opasno da se širi, a tom mjestu je prijetila i zaraza i ekološka katastrofa.
Na svu sreću ribnjak je očišćen od ribljeg otpada, te je zaustavljen gori ishod ovog događaja.
Stečaj nad prnjavorskim ribnjakom otvoren je prošle godine, a njegov većinski vlasnik bila je kompanija „R&S“ company iz Prnjavora, na čijem je čelu upravo Radojica Ratkovac.
Zbog nagomilanih dugova, stečaj u „Ribnjaku“ Prnjavor, koji je u većinskom je vlasništvu njegove firme “R&S Company” otvoren je, kako je napomenuto, polovinom prošle godine, a predlagač za stečaj za ovo preduzeće je bio “Bisprom” u vlasništvu šefa kluba poslanika SDS-a u NSRS Miladina Stanića.
U ovom stečajnom postupku za godinu dana promijenila su se čak četiri stečajna upravnika. Prvi stečajni upravnik Radomir Predojević je dva puta smijenjen sa te funkcije. Nakon prve smjene uložio je žalbu koju je Viši privredni sud prihvatio, ali ga je stečajni sudija ponovo razriješio. Kako saznajemo, Predojević će se žaliti i na tu odluku.
U međuvremenu na tu poziciju su imenovane dvije nove stečajne upravnice, koje su tražile razrešenje, a polovinom ovog mjeseca sud je za novu upravnicu imenovao Natašu Kosić.
Ratkovčeve spržene firme
No, ribnjaci su samo poslednji u nizu njegovih uništenih firmi koje su spominjane u javnosti. Gipsara “Volari” u Šipovu koju je privatizovao je takođe u stečaju, a poznata banja “Guber” kod Srebrenice koju je kupio 2008. godine pod njegovom upravom nikada nije zaživjela.
Većinski vlasnik je i preduzeća „Ratar“ iz Prnjavora nad kojim je stečaj otvoren prije nekoliko dana, a za upravnika je imenovan Aleksa Nježić.
Zahtjev za stečaj ovog preduzeća je, zbog nagomilanih dugova, krajem prošle godine, takođe podnio Stanićev „Bisprom“.
Nakon što je vještak ekonomske struke utvrdio da su računi preduzeća u blokadi čak devet godina i da ne postoji mogućnost za nastavak poslovanja, Aleksa Nježić, koji je bio i privremeni stečajni upravnik, je predložio da sud otvori stečaj.
U međuvremenu je punomoćnik „Ratara“ obavijestio sud da je Ratkovac voljan platiti dug prema Stanićevoj firmi i zatražio rok od deset dana da to učini, što je sud i prihvatio. Međutim, dug nije izmiren ni nakon isteka tog roka, pa je sud donio odluku o otvaranju stečaja.
„Ratar“ Stanićevom „Bispromu“ duguje desetine hiljada maraka. Stanić je 2017. godine pokrenuo postupak izvršenja radi naplate dijela svojih potraživanja, a po osnovu pravosnažne presude, ali dug do danas nije uspio da naplati, zbog čega svoj novac pokuša dobiti kroz stečajni postupak.
Niz afera i propali biznis s gipsom
Nakon niza afera, protesta radnika i višegodišnjih gubitaka krajem prošle godine je otvoren stečaj i u gipsari „Volari“ iz Šipova, još jednoj firmi koju je privatizovao Radojica Ratkovac.
Stečajni upravnik Vladan Ristić je u svom izvještaju naveo kako su poslovni računi duže vrijeme blokirani, da preduzeće ne radi, te da obaveze premašuju vrijednost imovine.
Zahtjev za stečaj preduzeća u maju prošle godine je podnio direktor Nebojša Ćurko, jedan od najzaslužnijih za propast gipsare, a protiv kojeg se zbog sumnje u kršenje brojnih zakona i pravila poslovanja vodi nekoliko istražnih i pravosudnih postupaka. Za sada je kažnjen samo novčano.
Najbolji gips u bivšoj Jugoslaviji, još od kada je „Volare“ privatizovao kontroverzni prnjavorski biznismen Radojica Ratkovac prije petnaestak godina, proizvodila je samo povremeno, a i to je, tvrde radnici, prodavano „na crno“. Plate su isplaćivane „na ruke“, u kešu. Milionskim iznosima oštećena je i RS, jer ovoj firmi nikada nije odobrena koncesija za eksploataciju rudnika gipsa.
Portal CAPITAL je opširno i iscrpno pisao o nepravilnostima u gipsari, a sve tekstove iz ranijeg perioda možete pročitati OVDJE.
Nikada pokrenuta Guber banja u Srebrenici
„Guber banju“ u Srebrenici je Ratkovac kupio 2008. godine, ali je njena izgradnja obustavljena prije par godina.
Iako je bilo predviđeno da radovi na ovoj banji budu završeni još 2012. godine, ona do dan danas nije zaživjela.
I „R&S company“ pred stečajem
Prema saznanjima CAPITAL-a i preduzeće „R&S company“ u Ratkovčevom vlasništvu je takođe pred stečajem, tačnije pokrenut je prethodni postupak za utvrđivanje uslova za otvaranje stečajnog postupka.
Poučeni prethodnim iskustvom kada je Ratkovac novinaru portala CAPITAL koji ga je u telefonskom razgovoru pitao za izjavu, rekao „da ga ne treba zvati“ i obasuo ga nizom uvreda, ovaj put ga nismo kontaktirali.
Čovjeku koji je ostao dužan na milione maraka Republici Srpskoj, prevario radnike i oštetio povjerioce nije bilo jasno zašto ga zovemo. Vjerovatno je smatrao kako javnost o tome ne bi trebala biti upoznata.
„Ajde, bježi tamo. Šta ti mene imaš zvati. Pljujete po meni pa me zovete. Mrš tamo je**te“, kazao je tada vidno uznemireni Ratkovac.
CAPITAL: Bojana Ninković
1 komentar
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Kad šverceri gorivom postanu privrednici…