BANJALUKA, Informacija o zaradi od nevjerovatnih 7,2 miliona KM, koliko je zaradio jedan Banjalučanin od davanja u zakup nekretnine drugom pravnom licu, navodi na zaključak da u RS ne postoji unosniji biznis od rentanja poslovnih prostora.
Press RS je došao do podataka da zakupci lokala u najužem gradskom jezgru u Banjaluci plaćaju mjesečnu kiriju i do 25.000 KM.
“Kirija za ugostiteljski objekat u hotelu “Palas” košta oko 16.000 KM. Zbog toga ne čudi da su se u posljednjih godinu dana tu promijenila tri vlasnika. Koliko god razviju biznis, kirija je toliko visoka da vrlo brzo ustanove da to ne mogu finansijski da podnesu. Takođe, prostor nedaleko od robne kuće “Boska”, dakle u najužem centru, se iznajmljuje za oko 20.000 KM i takođe se svakih nekoliko mjeseci promijeni zakupac, jer se radi o ogromnim iznosima”, ispričali su zakupci prostora u Gospodskoj ulici, javlja Mondo.
Prema riječima Senke Gatarić, koja se već 25 godina bavi prometom nekretnina u Banjaluci, vrlo malo je lokala u centru grada, a gdje kirija nije od 10.000 KM do čak nekoliko desetina hiljada maraka.
“Bez obzira na pad cijena nekretnina i krize u građevinarstvu u RS, centar Banjaluke se drži kao da se ništa ne dešava i ne bi se “posramili” ni u poređenju sa velikim evropskim gradovima. Radi se o zaista nevjerovatnim iznosima od 10.000, 15.000, pa i 25.000 KM mjesečno. S druge strane, oni koji imaju lokale malo dalje, a da ne pričam na periferiji grada, su narodnim rječnikom “talašika” i srećni su ako uopšte ikoga uspiju naći. Međutim, teško je znati precizne podatke koliko ko i kome plaća za prostor u centru grada, jer se takvi poslovi najčešće dogovaraju u četiri oka, bez posrednika koji se bavi nekretninama”, istakla je Gatarićeva.
Iako su podaci o tome ko su ljudi koji zarađuju stotine hiljada maraka mjesečno od rentanja prostora, tajna, ekonomski analitičar Zoran Pavlović ističe da je zapravo riječ o “javnoj tajni”.
“Svi znaju ko je mala grupa ljudi koja je kroz proces privatizacije kupila atraktivne prostore i sada ih iznajmljuju. U pitanju su zapravo tri ili četiri čovjeka, koji su bili i ostali “vješti” u svojim poslovnim aktivnostima. Međutim, nema ništa sporno u tome da se neko bavi rentanjem i da samo od toga dobro zarađuje. Najpoznatiji svetski rentijeri su, na primjer, britanska kraljevska porodica”, istakao je Pavlović.
Predstavnik malih akcionara u robnoj kući “Boska” Nebojša Jugović, objašnjava da su rentijeri sada došli u centar pažnje javnosti zbog enormnih zarada i to kao “vješti biznismeni”, jer je, prema njegovoj ocjeni, država bila “nevješta” tokom procesa privatizacije u RS.
“Nekada se potcjenjivalo zanimanje ili zvanje – zakupodavac, a sada je ono najatraktivnije i najunosnije. Robna kuća “Boska” je najbolji primjer. Ljudi koji su kroz njenu privatizaciju kupili poslovne prostore u prizemlju sada zgrću milione maraka, a tim novcem se moglo doživotno zbrinuti 50 ili 100 radnika. Naše fabrike su bile u centru grada ili su tu imale svoju imovinu, a kada su prodane i uništene, novi vlasnici su nastavili da dobro zarađuju samo od rentanja tih praznih prostora”, objasnio je Jugović.
