SARAJEVO, Reforma javnih rashoda i dalje je prioritet za BiH, posebno u kontekstu oporavka poslije krize, i domaće vlasti biće prisiljene da izvrše neke promjene jer sada nemaju pristup finansiranju koji su ranije imale, izjavio je danas vodeći ekonomista Svjetske banke za zapadni Balkan Ron Hud.
“Ne želim više ponavljati priču o deficitu, ali to će ih `ugristi`. Već vidite nagomilavanje dugova u pojedinim dijelovima sistema, a to ne može ići u nedogled. Jednostavno, u određenom momentu, ti se dugovi moraju platiti”, rekao je Hud na konferenciji za novinare u Sarajevu.
Predstavljajući izvještaj Svjetske banke “BiH: Pregled javnih rashoda i institucija (PEIR)”, Hud je rekao da su u njemu analizirana sveukupna fiskalna dešavanja.
On je istakao da su neodrživi zahtjevi boraca, nastavnika, državnih službenika, te korisnika zdravstvenog osiguranja, jer sredstva koja potražuju sveukupno prelaze 120 odsto raspoloživih sredstava.
Hud smatra da se mora provesti javna debata kako bi se povećao nivo razumijevanja i da bi se zahtjevi ove kategorije ljudi sveli u realne okvire. On je naglasio da će na kraju ti zahtjevi morati biti usklađeni sa raspoloživim sredstvima ili će se vršiti veoma bolni i oštri rezovi kako bude nestajalo novca.
“Ovdje je uništen sistem zaštite siromašnih. Jednostavno, veliki iznosi transfera koji bi trebalo da idu siromašnima, do njih ne dođu. Zato treba da popravite mreže socijalne bezbjednosti, nakon čega će biti mnogo jednostavnije promijeniti politiku utvrđivanja cijena”, rekao je Hud.
On je istakao da vlast mora imati strategiju pa kada se, na primjer, poveća cijena struje, onda se mora povećati i izdvajanje za pomoć siromašnima.
“Ukupna količina novca koja se izdvoji za te namjene je velika, ali kada pogledate koliki dio tog iznosa završi kod siromašnih, shvatite da je on mali. Između toga postoje brojne formule i zakoni, i osnova leži u tome”, rekao je Hud.
Hud je prenio pet glavnih poruka koje su sadržane u izvještaju, među kojima je prva da je potrebno ojačati institucije za donošenje odluka na visokom nivou, jer zemlja ne može funkcionisati u sistemu gdje se budžet donosi tek nakon što je potrošen.
Druga glavna poruka jeste da se javne usluge pružaju na previše decentrilizovan način, što je posebno slučaj u Federaciji BiH na kantonalnom nivou, pa pružanje javnih usluga mora biti prenijeto na viši nivo.
Treća poruka je da je prevelika sveukupna javna, a posebno tekuća potrošnja i da su povlaštene penzije i plate prevelike. Četvrta preporuka govori da je oporezivanje radne snage preveliko i ono treba biti zamijenjeno drugim vidovima oporezivanja, jer veliko oporezivanje radne snage “ubija” radna mjesta i privredni rast.
Kao peta glavna poruka navedena je potreba da se potrošnja na sektorskom nivou učini efikasnijom, jer građani u BiH ne dobijaju vrijednost za izdvojeni novac koji se troši u zdravstvu, obrazovanju i socijalnim transferima.
Nakon detaljne prezentacije izvještaja po sektorima, Hud je izrazio nadu da će preporuke koje su u njemu predložene pomoći smanjenju prevelikog javnog sektora i unapređenju efikasnosti pružanja javnih usluga i sistema javnih prihoda. Srna