BANJALUKA, Investiciono-razvojna banka RS posvetila je veliku pažnju unapređenju korporativnog upravljanja s ciljem da se poveća svijest o važnosti korporativnog upravljanja, postignu bolji rezultati u radu društava kapitala iz portfelja fondova i njihovo aktivnije uključivanje na tržište kapitala, kreiraju dodatni izvori finansiranja kroz uvođenje novih instrumenata na tržište kapitala i poveća likvidnost društava, kaže Brane Stupar, direktor IRB RS.
Šta je tačno zadatak banke kada je korporativno upravljanje u pitanju?
STUPAR: Banka je u stalnom kontaktu s nadležnim službama u društvima kapitala, pomaže im oko pripreme skupštinskih materijala, ukazuje na eventualne propuste u rokovima sazivanja sjednica, formulisanju tačaka dnevnog reda, sačinjavanja prijedloga skupštinskih odluka. Banka takođe inicira sazivanje sjednica Skupština akcionara u onim društvima gdje utvrdi da društva posluju suprotno zakonskim propisima, gdje je evidentno narušen interes fondova, u društvima koja ne sazivaju redovne godišnje sjednice Skupština akcionara. Redovna aktivnost banke je i monitoring usvojenih odluka na sjednicama i njihova implementacija. Posebna pažnja usmjerena je na transparentnost u radu društava, objavljivanje značajnih događaja, te zaštita interesa manjinskih akcionara.
Kakvo stanje je zatečeno u portfeljima Akcijskog fonda, te Fonda za restituciju, kojima IRB RS upravlja?
STUPAR: Analizirajući pojedinačno svako društvo kapitala iz portfelja fondova, utvrđeno je da određeni broj društava ne primjenjuje pravila korporativnog upravljanja, u skladu s pozitivnim zakonskim propisima, osnovni akti društava nisu bili sačinjeni u propisanoj formi, struktura upravljačkih i nadzornih organa nije bila u skladu s vlasničkom strukturom. Takođe, imenovani predstavnici državnog kapitala i Fonda za restituciju RS duži niz godina nisu prisustvovali sjednicama skupština akcionara, društva im nisu dostavljala pozive za sjednice, kao ni skupštinske materijale, mnogi predstavnici nisu zainteresovani bez naknade obavljati povjerenu im dužnost. U određenom broju društava nisu ni bili imenovani predstavnici kapitala fondova. Međutim, dodatnim angažovanjem osoblja Sektora za korporativno upravljanje banke, ta situacija se znatno popravila. Veliku pomoć imamo i u Vladi RS, odnosno resornim ministarstvima kada su u pitanju imenovanja predstavnika kapitala, zauzimanje zajedničkog stava u cilju zaštite interesa kapitala fondova, ostalih učesnika na tržištu kapitala, a posebno Fonda PIO RS koji je takođe vlasnički zastupljen u svim društvima kapitala iz portfelja fondova.
Kakva je situacija danas?
STUPAR: Rezultati su evidentni, i u odnosu predstavnika kapitala prema zahtjevima i nalozima banke u cilju kvalitetnijeg upravljanja kapitalom fondova, i u odnosu nadležnih službi u društvima kapitala kada je u pitanju izvještavanje akcionara o svim značajnim pitanjima poslovanja društava. Naravno, još smo daleko od postavljenih ciljeva transparentnosti u radu društava, odnosno značajnijeg učešća manjinskih akcionara u radu društava. Proces privatizacije je dug i sveobuhvatan te njegova implementacija zahtijeva duži period djelovanja.
Koji su, po vašem mišljenju, glavni problemi korporativnog upravljanja u RS i kako ih riješiti?
STUPAR: RS je zemlja u tranziciji, sa svim prednostima i manama promjene vlasničke strukture, promjene oblika organizovanja društava kapitala, nedovoljno razvijene svijesti u domenu korporatvinog upravljanja. Izučavanje ove oblasti na fakultetima ekonomije i menadžmenta, redovne edukacije na svim nivoima vlasti, potenciranje na transparentnosti rada društava kapitala i objavljivanju informacija, stvara preduslove za stvaranje pozitivnog ambijenta poslovanja, pa samim tim i priliv stranih investicija, a posebno jasniju sliku Vladi RS oko planiranja i podrške razvojnim projektima.
Kakvi su planovi IRB kada je korporativno upravljanje u pitanju?
STUPAR: I u ovoj godini nam predstoji aktivno učešće u radu preko 1.100 sjednica Skupština akcionara. Poseban akcenat ćemo staviti na edukaciju nadležnih u društvima kapitala, naših predstavnika, manjinskih akcionara i svih ostalih zainteresovanih kako bi donošenje poslovnih odluka i dalji rad društava iz portfelja fondova podigli na veći nivo. Fokus