MOSKVA – Od početka ruske invazije na Ukrajinu zajednička vrijednost imovine najbogatijih ruskih milijardera porasla je za dodatnih 20 milijardi dolara.
Na listi 500 najbogatijih ljudi svijeta koju vodi Bloomberg u ovom se trenutku nalazi 26 ruskih državljana. Njihova ukupna imovina se 24. februara procjenjivala na 313,6 milijardi dolara. Šest mjeseci kasnije ona iznosi 334 milijarde.
Bloomberg Billionaires Index izračunava se dnevno, između ostalog, temeljem vrijednosti vlasničkih udjela u kompanijama za one izlistane na burzama. Procjena vrijednosti nečije imovine tako može oscilirati u zavisnosti od stanju na tržištu i privrednom sektoru u kojem kompanije u njegovu vlasništvu posluju.
Ruska invazija i njene posljedice podmetnuli su nogu već ionako nestabilnoj situaciji u svjetskom gospodarstvu pogođenom pandemijom. Za globalna tržišta, a posebno za Evropu, invazija je značila enorman rast cijena energije, ali i porast cijena hrane. Za Rusiju je značila oštre sankcije u trgovini, isključivanje Rusije iz dijela međunarodnih tokova robe, a za njene građane dodatne poteškoće.
Milijarderi, iako – kako to često biva – u solidnoj mjeri zaštićeni od svakodnevnih poteškoća koje muče prosječne građane, također su osjetili efekte rata. Transakcije u vlasničkim udjelima su otežane, blokiran im je dio imovine, a nedavno je na Gibraltaru kroz aukciju prodana 70-metarska jahta ruskog tajkuna Dmitrija Pumpijanskog kao posljedica blokade imovine.
Podaci Bloomberga pokazuju kako se imovina ruskih milijardera ponašala otprilike u skladu s političkom situacijom. Početni šok invazije donio je pad vrijednosti, a u periodu uvođenja sankcija koje je uslijedilo one su još dodatno srozane. No, s nastavkom rata i rastom cijena energenata, polako je postalo izvjesno kako sankcije nisu donijele željene učinke i njihovo se bogatstvo oporavljalo.
Minimum u martu
Vrijednost imovine ruskih milijardera s Bloombergove liste je tako svojevrstan minimum dotaknulo krajem prve trećine marta. Oko 9. marta ona se procjenjivala na 279 milijardi dolara. Od tada uz oscilacije ovih dana ipak raste do 334 milijarde.
Gledano pojedinačno, nešto više od polovice milijardera je ipak “siromašnije” nego što su bili početkom rata. No, jedanaest njih kojima je bogatstvo poraslo bilo je dovoljno da se u cijeloj grupi ostvari impresivan skok prema gore.
Na samom vrhu nalaze se Vladimir Potanjin i Leonid Mihelson. Bogatstvo Potanjina se procjenjuje na 32,3 milijarde dolara i za više od šest milijardi je imućniji nego što je bio krajem februara. Potanjin je predsjednik kompanije Norilsk Nickel, najvećeg svjetskog proizvođača visokokvalitetnog nikla, ali drži udjele i u farmaceutskoj industriji i bankarstvu. Norilsku je vrijednost s početkom invazije snažno pala, no dosad se oporavila za dvadesetak posto na nešto nižu razinu nego što je bila početkom godine.
Za otprilike šest i po milijardi dolara porasla je vrijednost imovine Leonida Mihelsona te se ovih dana procjenjuje na 28,6 milijardi. Mihelson je glavni izvršni direktor i vlasnik četvrtine Novateka, najvećeg ruskog privatnog proizvođača prirodnog gasa. Novatek je zaslužan za oko 10 posto ruske proizvodnje prirodnog gasa. Na cjelokupnoj listi svjetskih bogataša, Potanjin se u ovom trenutku nalazi na 35. mjestu, a Mihelson na 44.
Za po šest milijardi dolara povećala su se i bogatstva Vagita Alekperova i Genadija Timčenka, pokazuju podaci Bloomberga. Kao i Mihelson, Alekperov je vezan uz energetski sektor.
On je bivši predsjednik Lukoila, najvećeg ruskog privatnog proizvođača sirove nafte, a drži i vlasnički udio u kompaniji. Alekperovljevo bogatstvo se ovih dana procjenjuje na 19,4 milijarde dolara.
Timčenko kontrolira Volga grupu koja ulaže u energetski, transportni i građevinski sektor, a jedna od većih investicija je u Novatek, kao i u željezničku kompaniju Transoil. Među svjetskim milijarderima, Timčenko ovih dana zauzima 86. poziciju s imovinom od 17,8 milijardi dolara.
Još jedan ruski bogataš čija je imovina u posljednjih šest mjeseci prilično porasla je i Andrej Gurjev. Ovih dana mu se bogatstvo procjenjuje na više od 11 milijardi dolara, a u proteklih šest mjeseci je poraslo za blizu pet milijardi dolara.
Gurjev, 160. na listi svjetskih milijardera, to može zahvaliti svojem vlasništvu u Phosagru, najvećem evropskom proizvođaču umjetnih gnojiva. Još jedan od onih koji su u proteklih šest mjeseci postali znatno bogatiji je i Leonid Fedun čija je imovina porasla za dvije milijarde dolara na oko sedam milijardi, i to zahvaljujući činjenici da Fedun drži vlasnički udio u Lukoilu.
Digitalna milijarderka
Sličan rast bogatstva ima i jedina žena među najvećim ruskim milijarderima, Tatjana Bakalčuk. Njeno bogatstvo se procjenjuje na 6,7 milijardi dolara, a proizlazi iz njene osnivačke pozicije u “ruskom Amazonu” – kompaniji Wildberries. Kompanija je lani imala prihode od 11,2 milijarde dolara, a profitirala je od porasta kupovine na internetu zbog pandemije.
Među ruskim milijarderima za koje podaci Bloomberga pokazuju da su ovih dana “siromašniji” nego početkom rata nalaze se Andrej Melničenko i Viktor Vekselberg. Melničenko se trenutno nalazi na 98. poziciji svjetske liste s imovinom od oko 16 milijardi dolara. Drži udjele u proizvođaču gnojiva EuroChem i najvećem ruskom dobavljaču ugljena Suek, a bogatstvo mu je u odnosu na početak rata manje za čak 2,6 milijardi dolara.
Vekselberg je iskusio čak i veći pad, od 2,8 milijardi dolara, na 14,4 milijardi dolara. Na 110. mjestu svjetske liste milijardera Vekselberg je predsjednik investicijske kompanije Renova koja drži udio u United Rusalu, najvećem ruskom proizvođaču aluminija.
Kretanje imovine ruskih milijardera od početka rata u Ukrajini tako je još jednom pokazalo da bogatstvo milijardera može oscilirati s obzirom na kretanja u svjetskom gospodarstvu. No ono je najčešće dovoljno diverzificirano da milijarderi ne moraju previše brinuti. Čak niti u ratu.
Bloomberg Adria