BEOGRAD, U Srbiji je, prema podacima Narodne banke Srbije, od oktobra prošle do aprila ove godine, osam banaka povećalo marže na kredite u otplati i to od 0,75 do 2,5 odsto.
Pozivajući se na ugovore koji im to omogućavaju, svoj ieo kamate su uvećale Alfa, Erste, Eurobanka EFG, Pireus, Prokredit, Rajfajzen, Hipo Alpe Adrija i Univerzal. U maju je to učinila i Inteza.
“Primili smo više pritužbi da su pojedine banke obavijestile svoje klijente da će povećati svoje marže, iako su nama u anketama trvdile da to neće učiniti”, kažu u NBS za “Novosti”.
Zbog ponašanja banaka, odnosno „kršenja dobrih poslovnih običaja“, sve više je žalbi građana upućenih NBS.
Samo u prva tri mjeseca ove godine centralnoj banci su podnijete 154 pritužbe na rad finansijskih institucija.
Klijenti su tvrdili da su oštećeni zbog povećanja kamata u toku otplate zajmova, usklađivanja kamata sa rastom cijena na malo, a da im to niko od bankara nije rekao prilikom odobravanja pozajmice, i sličnih jednostranih postupaka.
Centralna banka Srbije teško, po sadašnjim propisima, može građane da zaštiti od samovolje banaka. U mogućnosti je jedino da klijenta uputi na banku za koju smatra da ga je oštetila. A, ukoliko banka ne reaguje, NBS sprovodi postupak posredovanja, medijacije, da bi se došlo do poravnanja između klijenta i banke bez odlaska na sud.
Narodna banka Srbije ne može da razreže ni kolike će kamate banke da primjenjuju i kada će ih podizati, odnosno smanjivati.
To, kažu u NBS, treba da učini tržište, odnosno konkurencija. Ali, iako u Srbiji rade 34 banke, konkurencija se gotovo ne primjećuje – gotovo sve imaju iste cjenovnike i način ophođenja sa klijentima.
U ugovorima listom postoje zaštitne klauzule koje glase da se „u skladu sa svojom poslovnom politikom, kamata uvećava za određeni iznos“.
Građane trenutno nijedan zakon ne štiti od samovoljnog postupanja banaka. Tako je, recimo, prosječna kamata na kratkoročne zajmove dostigla u ovoj godini nevjerovatnih 57 odsto.
Najskuplji su gotovinski i potrošački zajmovi u dinarima,takozvani brzi krediti, kreditne kartice i dozvoljeni minusi. Gotovo da nema banke u Srbiji koja ove usluge nudi sa kamatom ispod 32 odsto.
NBS je, međutim, spustila svoju (referentnu) kamatu, koja je osnov za izračunavanje bankarskih kamata. Banke se, pak, pravdaju povećanjem rizika i poskupljenjem novca na međunarodnom finansijskom tržištu.
“Kalkulisanje rizika je sasvim legitimno opravdanje za odstupanje domaćih kamata od evropskog euribora”, kaže Branko Hinić, direktor Sektora za ekonomske analize i istraživanja u NBS. “Trenutno kretanje rizika za Srbiju ne može, međutim, da posluži kao opravdanje za povećanje kamata”. Mondo
1 komentar
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Šta je sa unikredit bankom dali je i ona povećala marže