BERLIN, Skoro svaka deseta odrasla osoba u Njemačkoj nije u stanju da otplaćuje rate za podignute kredite – pokazuje aktuelna studija o zaduživanju u 2012. godini.
Oko 6,6 miliona ljudi u Njemačkoj je prezaduženo.To znači da u dužem vremenskom periodu nisu u stanju da vraćaju rate kredita – čak i sa ograničenim životnim standardom.To pokazuju brojke iz Atlasa 2012 koji svake godine, kako prenosi Dojče Vele, objavljuje kreditna agencija Kreditreform.
Mihael Brec, portparol Kreditnog foruma ukazuje na direktnu vezu između ekonomije, tržišta rada i zaduženosti. “Zaduženost je zavisna od tržišta rada. Ako se situacija na tržištu rada pogoršava, rastom broja nezaposlenih raste i broj prezaduženih građana.“
Strukturalni razlozi takođe dovode do prezaduživanja. Ljudi koji rade pola radnog vremena, ili na određeno vrijeme, imaju više finansijskih problema.
U gradovima se ljudi mnogo više zadužuju. Osim toga, tendencija da se sve više upotrebljava kreditna kartica, a ne gotov novac, dovodi do toga da se gubi pregled izdataka.
U rizičnu grupu spadaju i žene iznad 50 godina. Žene u Njemačkoj najčešće imaju manja primanja od muškaraca, što podrazumjeva i manju penziju.
Podizanje privatnih kredita već decenijama je uobičajena praksa u Njemačkoj. Banke nude kredite bez provjere kreditnih mogućnosti klijenata, trgovina se reklamira sloganom: „Kupi sada, plati kasnije”, a na internetu jednim klikom možete da naručite šta god hoćete, od turističkog putovanja do namještaja.
Ipak, nepredviđene krize poput bolesti, razvoda ili gubitka posla, mogu da ugroze finansijske planove njemačkih građana.
Ralf Jošede iz Savjetovališta za dugovanja iz Bona kaže da po njegovoj procjeni, 90 odsto dužnika su u takvu situaciju upali zbog neke krize. Oni su solidno isplanirali kredit prema svojim primanjima, a potom se dogodilo nešto neplanirano i dovelo do finansijske katastrofe.
Kada je o takvim slučajevima riječ, u javnosti vlada predrasuda da u zamku dugova upadaju osobe koje prekomjerno troše. Takav obrazac je prije izuzetak nego pravilo, kaže Ralf Jošede, koji se sa dugovima bavi više od 30 godina. Tanjug
