BANJALUKA, Prosječne ponderisane efektivne kamatne stope na kredite, prema izvještajima banaka iz Republike Srpske /RS/, u prošloj godini iznosile su 9,90 odsto, a u prva tri mjeseca ove godine iznosile su 10,34 odsto, potvrđeno je danas Srni u Agenciji za bankarstvo RS.
U Agenciji navode da je rast kamatne stope daleko manje izražen kod dugoročnih kredita, koje su sa 9,40 odsto iz prošle godine porasle na 9,55 odsto u prvom kvartalu ove godine, što je značajno,pošto u strukturi dugoročnih kredita vrlo značajno mjesto ima stanovništvo.
Kretanje prosječene efektivne kamatne stope po kreditima građanima bankarskog sektora RS , kod dugoročnih kredita za stambene potrebe bilo je u decembru prošle godine 7,50 odsto, u janurau ove godine, 7,13 odsto, u februaru 7,63 odsto, u martu 7,25 odsto, a u aprilu 7,41 odsto.
Prosječna efektivna kamatna stopa je po dugoročnim kreditima građana za opštu potrošnju u decembru prošle godine iznosila 11,94 odsto, u januaru ove godine 12,03 odsto, u februaru 12,08 odsto, u martu 12,04 odsto, a u aprilu 12,21 odsto.
U Agenciji navode da su kamate na kredite koje banke plasiraju iz sredstava Investiciono-razvojne banke RS znatno niže, i da se njihovo učešće u ukupnim kreditima konstantno povećava, što bi trebalo uticati na zaustavljanje rasta kamatnih stopa u RS.
Agencija za bankarstvo je u 2007. godini donijela odluku o jedinstvenom načinu obračuna i iskazivanja efektivne kamatne stope na kredite i depozite, koja je stupila na snagu 1. jula 2007. godine, a po kojoj su banke dužne izračunavati efektivnu kamatnu stopu i učiniti je dostupnom klijentima i javnosti, a ugovori o kreditima moraju sadržavati jasne odredbe o tome da su klijenti banaka upoznati sa uslovima odobravanja kredita.
U skladu sa ovom odlukom banke su dužne i obavijestiti klijenta o evetualnim promjenama elemenata na osnovu kojih se izračunava efektivna kamatna stopa.
Visina kamatnih stopa u bankama nije propisana i njeno formiranje je slobodno, i svaka banka na osnovu svojih analiza i procjena rizika donosi odluke o visini kamatne stope.
Drugo je pitanje promjena kamatnih stopa na ranije odobrene kredite, kada je ugovorima definisana mogućnost promjene kamatne stope u periodu vraćanja kredita, što korisnici moraju imati u vidu kada potpisuju ugovor za kredit – navode u Agenciji za bankarstvo, potsjećajućida su ugovori, kada su potpisani, predstavljaju obligaciju, te da su u slučaju spora za to nadležni sudovi.
U Agenciji dodaju, da kada su pitanju potrošački krediti, Zakon o zaštiti potrošača u BiH daje mogućnost nadležnim institucijama da intervenišu kada su ugrožena prava korisnika potrošačkog kredita, te da traže od banaka da usklade postupke i odredbe ugovora sa istim, kao i da ako utvrde nezakonitosti, preduzmu u okviru svojih nadležnosti propisane mjere.
