Rajko Ubiparip: Prodaja rafinerija najveći uspjeh

BANJALUKA, Najveći uspjeh Ministarstva privrede, energetike i razvoja RS u 2007. godini je finalizacija ugovora o privatizaciji naftne industrije, ocijenio je resorni ministar Rajko Ubiparip.

On je podsjetio da je ruska kompanija “NeftegazInKor” uplatila 110.409.900 evra za državne akcije i 15.445.664 evra za akcije Fonda PIO u Rafineriji nafte Brod, Rafineriji ulja Modriča i banjalučkom “Petrolu”.

“Tome bih pridodao i aktivnosti na stvaranju uslova za gašenje komercijalnih obaveza čime će se omogućiti naplatu sredstava od 72,55 miliona evra koja obezbjeđuje kupac”, kazao je Ubiparip.

NN: Koje su preostale prepreke za pokretanje Rafinerije nafte?

UBIPARIP: Priprema postrojenja Rafinerije nafte za početak proizvodnje, uz sve probleme, ide svojim tokom. Istina sporijim tempom nego što smo planirali, jer su različiti problemi vezani za ovaj projekat veći nego što su prikazani i sa kojima smo računali prilikom koncipiranja ukupnog projekta. Bez obzira na sve probleme, projekat ide ka onome što svi očekujemo, pokretanju proizvodnje u Rafineriji nafte Brod.

Ministarstvo i ruski kupac preduzimaju sve mjere da, i pored opstrukcija koje su bile i koje još traju, stara linija Rafinerije kapaciteta 1,2 miliona tona godišnje proradi u ugovorom predviđenom roku, a to je šest mjeseci od datuma prenosa vlasništva. Pogasili smo najveći iznos obaveza koje je imala Rafinerija nafte i koja su bila iskazana u njihovim poslovnim knjigama, a među njima, isplatili smo 13,95 miliona KM za zaostale plate prema radnicima, te u kontinuitetu radimo na gašenju preostalih obaveza i na stvaranju uslova za naplatu 72,55 miliona evra.

NN: Dodijeljene su i koncesije za gradnju elektrana?

UBIPARIP: Sa norveškom kompanijom “Technor Energy AS” otpočeli smo realizaciju projekta vrijednog 152 miliona evra koji obuhvata ugovore za koncesiju za šest malih hidroelektrana, te jedan ugovor za koncesiju za MHE “Elektrodoboja”. Pored toga, intenzivno smo sarađivali sa kompanijom EFT, kako bismo usaglasili različita viđenja realizacije projekta izgradnje TE Stanari, instalisane snage 410 megavata. Sada mogu slobodno da kažem da su oko ovog projekta usaglašene gotovo sve aktivnosti i da će realizacija, na zadovoljstvo svih učesnika, početi u 2008, i, po studiji izvodljivosti, trajati do kraja 2012.

NN: Koji su razlozi niskog rasta industrijske proizvodnje, za 11 mjeseci 2007. godine tek 1,4 odsto?

UBIPARIP: Prije svega, industrija RS je godinama suočena sa nedostatkom obrtnog kapitala, zastarjelom tehnologijom, u jednom dijelu lošim menadžmentom, skupim kapitalom, viškom zaposlenih radnika, ali i svim onim problemima koji prate prelazak sa planskih na tržišne uslove poslovanja. Bez obzira na sve, prerađivačka industrija bilježi stabilan rast, koji istina nije veliki, ali je u pozitivnom trendu. Oscilacije koje se javljaju direktno su uslovljene proizvodnjom u energetskom sektoru, koja je u ovoj godini imala nisku proizvodnju iz objektivnih razloga, ali i nepovoljnom privrednom strukturom, što je veliki problem. Očekujem da ćemo kroz razvojne komponente programa Vlade i povoljnije dugoročne kredite sa realnim kamatnim stopama, omogućiti preduzećima sa perspektivom da rade i na taj načim doprinesu povećanju fizičkog obima proizvodnje.

NN: U Ekonomskoj politici Vlade za 2008. godinu pominje se mogućnost javne ponude akcija “Elektroprivrede RS” iz koje bi se finansirala izgradnja mini-hidroelektrana. Koliko je to izvjesno?

UBIPARIP: Što se tiče akcija “Elektroprivrede”, Vlada još nema jasan stav, što ne znači da se i u ovom segmentu u narednom periodu neće učiniti konkretne aktivnosti. Pozitivna iskustva iz okruženja, kao što je INA u Hrvatskoj, su dobra preporuka da se analizira mogućnost javne ponude akcija strateških preduzeća, primjera radi, “Elektroprivrede RS”, kako bi se kroz novi vlasnički kapital finansirali razvojni projekti tih preduzeća.

Pored toga, Vlada RS će zajedno sa institucijama tržišta kapitala, izvršiti promociju javne ponude akcija za privatna preduzeća koji imaju razvojne ciljeve, kako bi kroz vlasnički kapital širili poslovanje i uticali na opšti privredni razvoj. Finansiranje rasta preduzeća kroz vlasnički kapital u odnosu na dužnički ima niz prednosti, te se očekuje da Investiciono-razvojna banka pruži podršku preduzećima koja imaju razvojne ciljeve kroz dokapializaciju, odnosno kupovinu akcija u primarnoj ponudi.
Gasovod kroz RS

NN: Kada će se definitivno znati da li će i RS biti uključena u regionalni projekat gasifikacije “Južni potok”?

UBIPARIP: Nadam se da će početkom godine biti konkretizovani razgovori oko utvrđivanja trase “Južnog potoka”. Mi smo još ranije nastojali da taj tranzitni gasovod ide dijelom BiH, odnosno istočnim dijelom RS. Ukoliko Vlada Srbije bude imala prema ruskom partneru partnerske odnose i jake ekonomske interese, tada je izvjesno da bi tranzitni gasovod prolazio i kroz RS, od čega bi RS i BiH imale velike finansijske i druge efekte. Ukoliko strateške odluke vezane za tranzitni gasovod budu išle u interesu i RS, tada ćemo u vremenu pred nama biti u prilici da gasifikujemo cijelu RS, u interesu njene privrede i građana.