– Grad Banjaluka traži reviziju presude Okružnog suda prema kojoj je izgubio zemljište i objekte vrijedne nekoliko stotina miliona KM
– Gradska uprava: Zakoni nedvosmisleni, to je imovina grada
– Okružni sud odobrio prodaju vrijednog zemljišta u gradu za kupovinu gotovo bezvrijednog po okolnim selima
BANJALUKA – Grad Banjaluka ne odustaje od atraktivnog zemljišta Poljoprivredne škole čija se vrijednost procjenjuje na nekoliko stotina miliona maraka. Grad je zatražio od Pravobranilašta Republike Srpske da Vrhovnom sudu RS podnese zahtjev za reviziju presude Okružnog suda u Banjaluci prema kojoj je ova srednjoškolska ustanova vlasnik, a ne korisnik nepokretnosti u Drakuliću, Lazarevu i Dervišima, saznaje portal CAPITAL.
Pravobranilaštvo, kao zastupnik grada, zahtjev mora da podnese najkasnije do 25. januara, a grad će i dalje insistirati na provođenju i poštovanju Zakona o utvrđivanju i prenosu prava raspolaganja imovinom jedinica lokalne samouprave RS i Zakonu o srednjem obrazovanju i vaspitanju RS.
“Ovi zakoni nedvosmisleno ukazuju na to da se radi o imovini grada Banjaluke. Prema odredbama Zakona o utvrđivanju i prenosu prava raspolaganja imovinom jedinica lokalne samouprave, zemljište i zgrade u kojim se obavlja predškolska, osnovna i srednjoškolska vaspitna djelatnost čine imovinu jedinica lokalne samouprave. Istovremeno, prema Zakonu o srednjem obrazovanju i vaspitanju, školama nije data mogućnost da raspolaže nepokretnostima koje služe za provođenje nastave”, kazali su danas za CAPITAL u Gradskoj upravi.
Uvjereni su, kažu, da će Vrhovni sud uvažiti ove argumente i slučaj vratiti na ponovni postupak pred Okružnim sudom.
“Dosadašnja pravosudna praksa u sličnim slučajevima ukazuje da na to da bi odluka Vrhovnog suda mogla biti donesena za oko dvije godine”, optimistični su.
Presuda odobrila malverzacije
Nakon skoro dvije godine, Okružni sud u Banjaluci posljednjih dana 2017. godine odbio je tužbu grada koji je ovim pokušao da ospori rješenje Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove (RUGIP) koja je školu zavela kao vlasnika zemljišta i objekata.
Prema presudi koja je u posjedu CAPITAL-a, sudija Duško Bojović presudio je u korist Poljoprivredne škole i tužbu grada proglasio neosnovanom „jer RUGIP nijednim argumentom u rješenju nije prekršio Zakon o upravnom postupku RS“. Tako je školi, praktično, odobreno ono što je radila dosad – prodaja vrijednog zemljišta u gradu za kupovinu gotovo bezvrijednog po okolnim selima.
RUGIP je gradu nemilo rješenje donio 22. februara prošle godine, a gradski oci pred sudom su tvrdili da su nepravilno i nepotpuno utvrđene činjenice te nepravilno primijenjeno materijalno pravo.
Poljoprivredna škola, s druge strane, u odgovoru na tužbu nije osporavla da je tužba zasnovana na Zakonu o utvrđivanju prenosa prava raspolaganja na jedinicu lokalne lokalne samouprave, ali je navela da je grad nije dobro rastumačio član 2. ovog akta.
„Imovina jedinica lokalne samouprave je i ona koju je stekla kao pravni sljedbenik ustanova i institucija koje su prestale da postoje. To znači da bi Poljoprivredna škola trebalo da prestane da postoji da bi pravo raspolaganja nepokretnostima bilo moguće utvrditi na grad Banjaluku“, stoji u odgovoru na tužbu.
Afera „Bingo“: Sud poništio nezakonitu nagodbu
Grad Banjaluka u oktobru 2016. godine, kako je CAPITAL pisao, pokušao je u ponovljenom sudskom postupku da ospori pravo trgovačkom centru „Bingo“ da izgradi tržni centar na desetine miliona maraka vrijednom zemljištu Poljoprivredne škole koje mu je prodao biznismen Budimir Stanković.
Okružni sud u Banjaluci poništio je 28. septembra prošle godine presudu Osnovnog suda o poravnanju te, nakon dvije žalbe, omogućio gradu da obnovi spor sa „Bingom“. Grad je tužbu protiv „Binga“, Poljoprivredne škole, Perice Repajića iz Laktaša i firme „Oktan promet“ iz Bijeljine podnio nakon što je zemljište škole prodato ovom trgovačkom lancu.
„Bingo“ je zatim uzvratio kontratužbom i zahtijevao od grada odštetu od 20 miliona maraka plus kamate, nakon čega je zamjenik pravobranioca RS u Banjaluci Mirko Stojčinović, bez znanja grada, prihvatio odluku o poravnanju i odrekao se prava na žalbu, a „Bingo“, s druge strane, traženih 20 miliona KM.
Na pripremnom ročištu po ovim tužbama, koje je održano 5. aprila prošle godine, Osnovni sud u Banjaluci je prihvatio zahtjev Pravobranilaštva RS za poravnanje sa „Bingom“, a presuda je istog dana postala pravosnažna jer su se obje strane odrekle prava na žalbu.
Na to je oštro reagovao odlazeći gradonačelnik Slobodan Gavranović tražeći od Pravobranilaštva da podnese žalbu, što je kancelarija zamjenika u Banjaluci i učinila, ali je Okružni sud odbio 15. juna.
Zemljište Poljoprivredne škole predmet je brojnih sudskih procesa i brojnih afera. Kako su ranije prenijeli mediji, najveći dio kolača na zemljištu Poljoprivredne škole ugrabio je tajkun Budimir Stanković u saradnji sa Edijem Hanešom, direktorom ove škole, i uz podršku nekih ljudi iz Gradske uprave i Pravobranilaštva RS. Njih dvojica su atraktivno zemljište Poljoprivredne škole vrijedno desetine miliona maraka, zamijenili za bezvrijedne parcele u okolini Banjaluke i Laktaša koje su formalno u vlasništvu Perice Repajića.
Međutim, stvari su se zakomplikovale kada je Gradska uprava Banjaluke podnijela tužbu protiv Haneša zbog prometovanja gradskog zemljišta. Zemljište je bilo u vlasništvu Grada, a Poljoprivredna škola imala je pravo korištenja tog zemljišta.
U međuvremenu, Repajić je dio zamijenjenog zemljišta prodao firmama „Bingo“ Tuzla i „Oktan promet“ Bijeljina, od kojih je trebalo naplatiti ukupno 8,3 miliona KM.
Stojčinović uhapšen zbog Poljoprivredne škole
Stojčinović, protiv kojeg je 2. oktobra podignuta optužnica zbog zloupotrebe položaja, pušten je dan kasnije iz pritvora u kojem se nalazio od 3. jula.
Optužnica ga tereti da je preduzećima “Naš dom” i “Građa” omogućio da na sebe uknjiže nekretnine, čime je grad Banjaluka oštećen za više od 7,5 miliona KM. Stojčinović je optužen i da se zajedno sa zamjenikom Branislavom Jeličićem u predmetu “Poljoprivredna škola” odrekao tužbe i zaključio sudsko poravnanje, ne obavještavajući o tome grad Banjaluku, što znači da za takav potez nije imao saglasnost gradskih vlasti.
CAPITAL: Žana Gauk