BEOGRAD, Narodna poslovica „Dok jednom ne smrkne, drugom ne svane“, najbolje ilustruje stanje na svjetskoj pijaci ovih dana.
Rampa za proizvode iz Rusije koje su uvele zemlje EU i kontraodgovor predsjednika Vladimira Putina, da obustavi uvoz iz država od kojih je njegova zemlja kupovala gotovo 60 odsto hrane, ulilo je nadu drugim „trgovcima”, među kojima su i srpski izvoznici, da će uspjeti da za sebe izbore veće parče „kolača“.
Srbiju bi skupo koštalo, ako bi se ugledala na komšije iz Evrope, koji su uveli sankcije Rusiji. Robna razmjena sa ovom zemljom lani je bila 3,1 milijardu dolara, od čega je srpski izvoz bio 1,07 milijardi, bez kojih bi Srbija ostala.
– Uvođenje sankcija Rusiji dovelo bi u pitanje velike izvozne mogućnosti na rusko tržište u bescarinskom režimu, kao i investiciju koju donosi izgradnja „Južnog toka“ i potencijalne prihode od tranzita gasa kroz Srbiju – ističe Željko Sertić, predsjednik Privredne komore Srbije. – Na šteti bi bile i domaće kompanije, ali i inostrane koje su investirale u Srbiju, između ostalog, zbog prednosti koji nudi Sporazum o slobodnoj trgovini sa Rusijom. S druge strane, mi objektivno nemamo potencijal da popunimo ogroman prostor koji se otvorio poslije embarga drugim zemljama, ali u ovoj godini možemo da ka Rusiji usmjerimo sve viškove prehrambene robe, čija prodaja nije ugovorena sa domaćim ili kupcima iz drugih zemalja i povećamo broj firmi – izvoznika u Rusiju. Privredna komora će aktivno učestvovati u objedinjavanju i promociji ponude firmi, direktno, bez posrednika.
Ministar trgovine Rasim Ljajić smatra da je pred srpskim izvoznicima šansa koja se jednom ukazuje i koja se ne smije propustiti.
– Sankcije predstavljaju odličnu priliku za naše poljoprivredne proizvode, zahvaljujući Sporazumu o slobodnoj trgovini, po kojem je oko 99 odsto proizvoda oslobođeno plaćanja carine u međusobnom prometu – napominje Ljajić. – Šansa postoji i lopta je kod nas, i sve je na našim proizvođačima i izvoznicima. Rusija traži kvalitet, konkurentnost i kontinuitet. Uljare u Srbiji rade sa 50 odsto kapaciteta, šećerane sa 25 odsto, konditorska proizvodnja sa 40, klanice sa 30, a industrija stočne hrane sa 34 odsto. Ako bismo ove kapacitete iskoristili, mogli bismo da povećamo izvoz.
Ministar ističe da je izvoz Srbije u Rusiju u prvih šest mjeseci povećan za 68 odsto. To se najviše odnosi na svježe i prerađeno voće i povrće, sve vrste sireva, svinjsko i goveđe meso, sladoled, sokove, vino i alkoholna pića:
– Godišnje izvezemo 70.000 tona jabuka, a koliko nam se tržište otvara najbolje pokazuje činjenica da je Poljska izvozila Rusiji 1,2 miliona tona jabuka.
Miladin Ševarlić, profesor na Poljoprivrednom fakultetu u Zemunu, smatra da bi posljedice uvođenja sankcija Rusiji bile pogubne po Srbiju.
– Morali bismo da tražimo nova tržišta, a to ne bi bilo lako – upozorava Ševarlić. – Samo prošle godine smo tri puta povećali izvoz ka Rusiji, a ove godine imamo šansu da to bude i do deset puta, ako budemo imali robu koja zadovoljava standarde i kvalitete koje oni traže. Rusi su deficitarni u proizvodnji mesa i mliječnih i mesnih prerađevina. Tu je naša šansa, ali Srbija u ovom trenutku teško da može višestruko da poveća izvoz, jer poljoprivredna proizvodnja ima svoje cikluse koji se kreću od godine do deset godina.
Ševarlić napominje i da je Srbija relativno malo investirala u poljoprivredu u posljednje dvije decenije, ali i da se srpski izvoz oslanja na svega tridesetak agrobiznis kompanija koje eventualno mogu pojedinačno da nastupaju, i na oko 1.000 gazdinstava koje okupljaju različiti otkupljivači i izvoznici.
Porudžbine trgovinskih lanaca
– Pozvali smo naše proizvođače, posebno one koji do sada nisu izvozili da, zbog povećane tražnje ruskih uvoznika, objedine ponudu i dostave je PKS radi ulaska i efikasnijeg plasmana na ruskom tržištu – kaže Željko Sertić. – Najveći ruski trgovinski lanac „Tander Magnit“ dostavio je PKS spisak prioritetnih proizvoda koje namjerava da u kontinuitetu uvozi iz Srbije. To su razne vrste svježeg i prerađenog voća i povrća, sirevi, meso i mesne prerađevine, pudinzi, tijesta, pice i peciva. „Tander Magnit“ godišnje iz Srbije, uz podršku PKS, kupi robu vrijednu 35 miliona dolara.
Ambasador Terzić: Povećati izvoz voća
– Srbija bi mogla značajno da poveća izvoz robe u Rusiju – rekao je juče ambasador naše zemlje u Rusiji, Slavenko Terzić. – Naša šansa su svježe voće i povrće, jabuke i šljive, kao i smrznuto i konzervisano voće i povrće, ali i mesni proizvodi. – Srbija može da poveća izvoz svježeg, sušenog i prerađenog mesa, kobasica i konzervisanih proizvoda. Novosti
