LONDON, Ruski premijer Vladimir Putin po povratku na predsjedničku funkciju u maju moraće da pristupi temeljnom privrednom zaokretu, pošto država neće moći još dugo da ostvaruje rast na osnovu izvoza energenata, ocjenjuje “Fajnenšel tajms”.
Analitičari navode da će rastući uvoz postepeno premašiti izvoz nafte i gasa, pa bi mogao da nestane trgovinski višak koji je više od deset godina ostvarivan zahvaljujući prodaji energenata.
To bi bila dramatična promjena, imajući u vidu da je trgovinski višak između 2000. i 2011. godine dostigao 785 milijardi dolara, što je na nivou od 40 odsto prošlogodišnjeg društvenog proizvoda, navodi londonski dnevnik.
Za to vrijeme, cijena nafte porasla je četiri puta, budžetski troškovi devet puta, a plate su skoro utrostručene. Ukoliko se cijena nafte ponovo ne udvostruči, što većina ekonomista ne očekuje usljed nagovještaja globalne recesije, era “lakog novca” za Rusiju biće završena, piše “Fajnenšel tajms”.
“Ekonomija bi mogla da udari u zid na polovini Putinovog mandata”, izjavio je Ivan Čakarov iz moskovske investicione banke “Renesans kapital”.
Čakarov predviđa da bi sadašnji pozitivni ruski ekonomski trend mogao da se preokrene u minus 2015. godine. On tu situaciju naziva “velikom tranzicijom”, kada zemlja se velikim fiskalnim i obračunskim viškovima postaje primorana da se zadužuje i smanjuje troškove.
“Rusija će postati klasični slučaj ekonomije dvostrukog deficita. Smatram da Putin nema izbora, osim da izvrši promjene. Nadamo se da on shvata da, ako to ne učini, ekonomija može da zapadne u velike teškoće za tri godine”, rekao je Čakarov.
Umjesto da privlači kapital, Rusija trenutno čini suprotno: djelimično zbog političke neizvjesnosti i odliva kapitala u iznosu od 84 milijardi dolara tokom prošle godine, što je pet odsto društvenog proizvoda, piše “Fajnenšel tajms”.
Ukoliko nestane priliv “petrodolara”, Rusija će biti primorana da troši svoje rezerve i mogla bi da se suoči sa devalvacijom rublje, zaključuje se u analizi.
