SARAJEVO – Na listi Svjetske banke prema indeksu performansa za logistiku 2018. (LPI – Logistic Performance Index) BiH se, s ocjenom 2,81, nalazi na 72. mjestu od ukupno 160 zemalja, a ovim indeksom se ocjenjuje trgovinska logistika, odnosno sva ona infrastruktura koja omogućava unutrašnju i spoljnu trgovinu zemlje.
Stručnjaci, ipak, smatraju da ovakve izvještaje uvijek treba uzimati s rezervom, te da je stanje logistike u BiH veoma loše, a da je njena budućnost u javno-privatnim partnerstvima.
“To je prosjek rezultata jedne zemlje u šest ključnih dimenzija, kao što su efikasnost određenih procesa poput brzine, jednostavnosti i predviđanja formalnosti, od strane agencije za kontrolu granica, što uključuje i uvoz”, stoji na zvaničnoj stranici Svjetske banke.
Kako je navedeno, druga dimenzija je kvalitet trgovine i transport infrastrukture (luke, željeznice, ceste, informaciona tehnologija), a jedna od dimenzija je i jednostavnost aranžiranja pošiljki.
Dodaju da su ocjenjivani i kompetencija i kvalitet logističkih usluga, kao i mogućnost praćenja pošiljaka i njihovo stizanje na destinaciju u toku očekivanog vremena.
Prema ovoj listi, Njemačka i Singapur su najefikasnije i najviše rangirane LPI države, a indeks se objavljuje svake dvije godine.
“Indeks performansa logistike je interaktivni alat koji je stvoren od strane Svjetske banke kako bi državama pomogao da identifikuju izazove i prilike s kojima se suočavaju u svojim izvođenjima trgovinske logistike, kao i da im kaže kako mogu popraviti svoj učinak na ovom polju”, stoji u definiciji ovog indeksa na zvaničnoj stranici Svjetske banke.
Admir Čavalić, ekonomski analitičar, kazao je da se ove analize uvijek moraju uzimati s rezervom.
“Stanje infrastrukture u BiH je užasno, naročito kada je riječ o putnoj infrastrukturi, a što je i niz nekih analiza pokazao, pogotovo u određenim dijelovima BiH gdje imamo nedostatak brzih cesta i autoputeva koji bi potpomogli razvoj naše privrede”, istakao je Čavalić za “Nezavisne”.
Prema njegovim riječima, ovakvo stanje je moguće unaprijediti jer, kako kaže, posljednjih godina se najavljuju javno-privatna partnerstva, ali domaća legislativa, ističe, zaostaje u ovom području pa se, pojašnjava, tek sada uz pomoć međunarodne zajednice donosi zakon koji bi regulisao tu oblast.
“Kada su u pitanju ovakva partnerstva, tu postoji nedostatak iskrene inicijative od strane javnog sektora da uđe iskreno u ta partnerstva. Ova partnerstva podrazumijevaju da privatni sektor ima neki interes da, na primjer, investira u infrastrukturu i logistiku, a sa druge strane da javni sektor ima opšti interes da kreira javno dobro”, ocjenjuje Čavalić.
Naglasio je da se ovakvi izvještaji, kao što je indeks performansa logistike, uglavnom kreiraju na bazi mišljenja lokalnih eksperata koji se kasnije sumiraju kroz izvještaj Svjetske banke, to je neka osnovna metodologija.
Igor Gavran, ekonomski analitičar, istakao je da 72. mjesto na ovoj listi nije razlog za zadovoljstvo, što bi se, kako kaže, naivno moglo pretpostaviti u odnosu na ukupan broj od 160 država.
“Ovo je potvrda o logističkoj zaostalosti BiH i nepovoljnosti za trgovinu, a što sve govori o lošim troškovima prevoza, višim cijenama usluga, nižoj konkurenciji, a posljedično i nižim cijenama proizvoda za domaću privredu, težem plasmanu domaćih proizvoda u izvozu i višim cijenama za domaće potrošače”, rekao je Gavran za “Nezavisne”.
Istakao je da je neophodno nastaviti rad na pojednostavljenju i ubrzanju carinskih procedura, a i postupaka, daljom primjenom savremenih tehnologija i unapređenjem propisa.
“Ključni problem je, ipak, infrastruktura, koja je na veoma niskom nivou i predstavlja balast cjelokupnoj bh. privredi. Bez unapređenja i regulatornog okvira te infrastrukture, ne možemo očekivati napredak”, upozorava Gavran. Nezavisne novine
