BANJALUKA, Poslije uzaludnih pokušaja traženja rješenja za normalno funkcionisanje “Elektroprenosa BiH” a.d., Vlada Republike Srpske je, štiteći svoj kapital, odlučila da pokrene proceduru preispitivanja svoje pozicije unutar ove kompanije, rekao je u intervjuu Slobodan Puhalac ministar privrede, energetike i razvoja RS.
Govoreći o Rafineriji u Brodu on je istakao da se u BiH velike količine naftinih derivata uvoze iz Hrvatske, EU i Turske.
– Na taj način BiH i RS gube velike novčane iznose kroz neregularne tokove, a do potrošača dolazi roba sumnjivog kvaliteta. Kapaciteti “Rafinerije nafte” u Brodu mogu da obezbijede naftne derivate za potrebe tržišta RS i BiH – navodi Puhalac.
Zbog čega je Vlada RS pokrenula inicijativu o osnivanju “Elektroprenosa RS”? Znači li to da Srpska istupa iz “Elektroprenosa BiH”?
PUHALAC: Princip crno-bijelo nije primjeren ovoj problematici. Vlada RS je, nakon razmatranja i prihvatanja Informacije o stanju u “Elektroprenosu BiH” a.d., donijela zaključke koji upućuju na potrebu zakonske zaštite interesa Srpske, uključujući i formiranje Elektroprenosa RS, kao krajnju varijantu. Problemi vezani za funkcionisanje “Elektroprenosa BiH” su prisutni od ideje do uspostavljanja zajedničke kompanije. Osnovna dilema i izvor svih nesuglasica je pozicija akcionarskog društva koje to jeste i nije. Odluke se mogu donositi na štetu akcionara RS, a mehanizma zaštite nema.
Svi problemi u funkcionisanju nastali su usljed nedorečenosti važećeg Zakona i akata društva sa odredbama Zakona, s jedne strane, i davanju ogromnih ovlašćenja nezavisnom članu Upravnog odbora društva, s druge. Pokušaj traženja rješenja bio je na Skupštini akcionara u februaru, kada je RS predložila principe koji su u interesu oba akcionara i normalizacije kompanije.
Nakon uzaludnih pokušaja Vlada RS je, štiteći svoj kapital, odlučila da pokrene proceduru preispitivanje svoje pozicije unutar “Elektroprenosa BiH”. Ukoliko ne možemo da dođemo do rješenja kojima će se garantovati prava oba akcionara proporcionalno uloženom kapitalu, treba da razmotrimo i drugu mogućnost.
Da li je moguće povući odluku o uspostavljanju zajedničke kompanije s obzirom na brojna protivljenja?
PUHALAC: Nešto što je sasvim normalno, kada je u pitanju udruživanje kapitala, izazvalo je nesrazmjernu političku reakciju. Naše namjere su praktične i usmjerene na deblokiranje rada akcionarskog društva – Prenosne kompanije BiH. Pitanje “Elektroprenosa BiH” nije političko, već je to pitanje funkcionisanja tehničkog sistema i zaštite uloženog kapitala. Reakcije međunarodnih zvaničnika uslijedile su i prije analize informacije i zaključaka koji su im dostavljeni. U tim zaključcima se upozorava da se ovakvom situacijom ne može garantovati puna realizacija pripadajućih obaveza iz Ugovora o uspostavi energetske zajednice Jugoistočne Evrope i drugih međunarodnih sporazuma.
Opredjeljenje Vlade RS je da, kroz zakonske mehanizme, preispita svoju poziciju u “Elektroprenosu BiH” i da na osnovu toga donese zakonom predviđene akte s ciljem zaštite kapitala Srpske. Ovim pitanjem će se baviti i Odbor za privredu Narodne skupštine RS i novoformirani Savjet za energetiku RS.
Šta očekujete od rada Rafinerije nafte u Brodu, budući da su ispunjene sve obaveze kupca?
PUHALAC: Prema zvaničnoj evidenciji potrebne količine naftnih derivata u BiH se uvoze, prije svega, iz Hrvatske 55, zatim iz EU zemalja oko 35 i 10 odsto. Prema našim saznanjima, u BiH se prometuju i velike količine naftnih goriva iz Turske. U situaciji kada imate kontrolu unutrašnjeg tržišta nafte kroz primjenu Odluke o kontroli kvaliteta i gotovo nikakvu kontrolu na ulasku, siva ekonomija ima veliki prostor za manevar. Na taj način BiH i RS gube velike novčane iznose kroz neregularne tokove, a do potrošača dolazi roba sumnjivog kvaliteta. Kapaciteti Rafinerije nafte u Brodu mogu da obezbijede naftne derivate za potrebe tržišta RS i BiH.
Prema najavama iz Rafinerije, od kraja oktobra možemo očekivati prve litre naftnih derivata iz stare linije prerade, čiji kapacitet je oko 1,3 miliona tona, dok će puštanje u rad i nove linije podići kapacitete Rafinerija na 4,2 miliona tona godišnje. Aktiviranjem stare linije Rafinerija može da obezbjedi oko 85 odsto stvarnih potreba za naftnim derivatima tržišta cijele BiH. BiH će na putu ka EU morati da uspostavi sistem održavanja obaveznih zaliha naftnih derivata za 90 dana. Na osnovu današnje potrošnje, to iznosi oko 300.000 tona godišnje. U tom segmentu Rafinerija može dugoročno igrati veoma bitnu ulogu zbog svojih velikih skladišnih prostora i mogućnosti da se umjesto gotovih proizvoda, skladišti sirova nafta.
Kako riješiti pitanje malih hidroelektrana, hidroelektrana na Vrbasu, dug Hrvatske prema RS?
PUHALAC: Srpska sa svojim energetskim potencijalom je i dalje u fokusu interesovanja većine investitora. U toku je kontrola Komisije za koncesije RS koja obilazi koncesionare i priprema izvještaj na osnovu kog će se pristupiti regulisanju odnosa ili raskidanju ugovora tamo gdje on nije ispoštovan. Zbog svega toga Vlada je pokrenula inicijativu za reviziju zakonskih i podzakonskih akata kojima je definisana procedura dodjele koncesija. Od posebnog značaja je da se na adekvatan način uredi B.O.T. (izgradi-radi-ustupi) model koji koristi privatna ulaganja za razvoj infrastrukture do sada rezervisane za javni sektor. Za HES Vrbas moramo preispitati cijeli projekat i predložiti rješenja koje moraju poštovati prava i obaveze i koncesionara i konsedenta, uz posebno uvažavanje stava lokalne zajednice i NVO.
A dug Hrvatske prema RS?
PUHALAC: Što se tiče odnosa “Hrvatske elektroprivrede” i “Elektroprivrede RS”, on je narušen nakon što je 1994. godine HEP samovoljno promijenio utvrđeni odnos za preuzimanje električne energije proizvedene u HE Dubrovnik I. Prema informacijama kojima raspolažemo, “Elektroprivreda RS” je po tom osnovu “na gubitku” za oko 3.000 GNjh električne energije. Pri tome se mora imati u vidu da “Hrvatska elektroprivreda” nije učestvovala u izgradnji tunela dugog skoro 17 kilometara, kojim se prevode vode iz Fatničkog polja u Bilećko jezero, a na osnovu kog se povećavaju efekti korišćenja HE Dubrovnik zbog većeg priliva vode. Bez obzira na to što je “Elektroprivreda RS” u više navrata pokušavala da se pitanje duga i raspodjele energije iz HE Dubrovnik razriješi sa HEP-om, druga strana nije prihvatila predloženu arbitražu za rješavanje spora, i to je jedan od razloga zašto se nije nastavila priča oko realizacije izgradnje HE Dubrovnik II.
“Inter Rao”
Dokle se stiglo sa ponudom ruske kompanije “Inter Rao”? Šta je sa ostalim hidroelektranama?
PUHALAC: Neiskorišćen hidropotencijal RS je u žiži interesovanja krupnih investitora, a “Inter Rao” je jedan od najznačajnijih. Sigurno je da će RS zadržati značajan dio energetskog sektora u svom vlasništvu, ali će dio prepustiti upravljanju privatnom kapitalu i stranim investitorima. Protokol o saradnji između MH Elektroprivrede RS i “Inter Rao” – Moskva, od 16. aprila 2008. godine iz oblasti elektroenergetike, ima cilj da se upoznavanje moskovske kompanije sa investiciono-projektnom dokumentacijom za hidroenergetske objekte u RS i lokacijama gdje su planirani hidroenergetski objekti. Glas Srpske
