BEOGRAD, Pod hljebnim zrnom našlo se oko 500.000 hektara u Srbiji. Uz prosječne prinose, pšenice će, kažu stručnjaci, biti sasvim dovoljno da se pokriju potrebe srpskog tržišta, ali će preostati i za izvoz.
Prema riječima Miloša Milovanovića, pomoćnika ministra poljoprivrede i trgovine, površine pod pšenicom opet se kreću na nivou višegodišnjeg prosjeka, što je oko 500.000 hektara.
– Sjetva pšenice u Vojvodini na oko 260.000 hektara je završena, a u centralnoj Srbiji završeno je oko 90 odsto ovog posla – ističe Milovanović. – Nije novina da se u Srbiji pšenica, posebno u centralnoj Srbiji, sije van agrotehničkog roka. Naročito ove godine zbog vremenskih uslova. Veoma malo padavina otežavalo je sjetvu, a sa druge strane, donekle ometalo normalan razvoj sjemena, odnosno nicanje pšenice.
Kako naglašava pomoćnik ministra, potrebe Srbije za pšenicom iznose oko 1,6 miliona tona godišnje, a sada je već jasno da će ova kultura i naredne godine biti veoma bitan izvozni artikal.
– Rezultati žetve pokazali su da je ukupna proizvodnja pšenice bila veća od 2,1 milion tona, što znači da će poslije zadovoljavanja domaćih potreba, na raspolaganju ostati više od 500.000 tona hljebnog žita za izvoz u zemlje regiona i EU – rekao je Milovanović.
Drago Cvijanović, direktor Instituta za ekonomiku poljoprivrede, kaže da je u agrotehničkom roku posijano nešto manje površina, nego prethodnih godina.
– Očekujem da će naši instituti ponuditi jare sorte pšenice i da će jedan dio površina biti zasijan i u proljeće – napominje Cvijanović. – Brojni ratari koji se bave ozbiljnom proizvodnjom zbog velike suše potrošili su značajna sredstva za oranje, jer su bili teški uslovi za pripremu zemljišta za sjetvu i samu sjetvu. Zato su poslije optimalnog agrotehničkog roka morali da siju više sjemena kako bi se ispoštovao dobar sklop koji očekujemo u proizvodnji pšenice.
Najskuplje zrno
Srbija trenutno ima najvišu cijenu pšenice. Stručnjaci objašnjavaju da su se u trgovini pšenicom pojavili veliki silosi, koji su zrno kupovali na odloženo plaćanje, što je uticalo na prodavce da povećavaju cijenu.
Tako je pšenica na berzi u Budimpešti oko 16,2 dinara, dok se u Srbiji cijena kreće od 18,5 do 19 dinara za kilogram. U Sjedinjenim Američkim Državama kilogram pšenice je 16,40, u Rusiji 15,50, a Ukrajini 16,00 dinara. Pad cijena na svjetskim berzama najvjerovatnije će se preliti na srpsko tržište u naredna dva mjeseca. Novosti