BANJALUKA, Ratari u Srpskoj privode kraju žetvu pšenice čiji su prinosi iznad očekivanih i sa hektara oranice su u prosjeku poželi šest tona žita, ali ih muči niska otkupna cijena, zbog čega su mnogi odlučili da napune ambare i da sačekaju bolju ponudu od 30 do 32 feninga po kilogramu, koliko im trenutno nude mlinari.
Paori su odlučili da čekaju bolju cijenu, jer sa ovom ne mogu pokriti ni ono što su uložili u sjetvu.
Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS Stojan Marinković je rekao da su u Semberiji silosi puni, a da na području Lijevča polja i Posavine padaju posljednji otkosi.
On je istakao da pojedini otkupljivači traže dodatne analize kojima pokušavaju da snize cijenu tvrdeći da domaća pšenica nije dobrog kvaliteta za pekarske proizvode.
– Te optužbe su besmislene. Veliki broj ratara, a posebno u Semberiji, ima dobre novosadske sorte koje su izvrsnog kvaliteta. Otkupljivači pokušavaju da love u mutnom – kaže Marinković.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednika sela Semberije Savo Bakajlić kaže da je oko 50 odsto pšenice već otkupljeno, dok ostali proizvođači čekaju bolju cijenu.
– Mlin “Žitoprodukt” iz Bijeljine otkupljuje pšenicu po 31 fening, preduzeće za preradu stočne hrane “Inter gaj” po 32, a ostali manji prerađivači po 30 feninga. Mnogi ratari su ljuti zbog niskih otkupnih cijena, pa su ostavili pšenicu za stočnu hranu ukoliko kukuruz ne rodi dobro – priča Bakajlić.
Ističe da ratari nisu zadovoljni cijenom, jer sa 32 feninga ne mogu pokriti troškove proizvodnje.
– Predlagali smo 35 feninga, jer nam se troškovi proizvodnje svode na 34 feninga i jedina zarada koju ćemo sad imati je onih pet feninga subvencije od Ministarstva poljoprivrede. Problem sa subvencijama jeste što nam još nije isplaćeno ni 250 KM po zasijanom hektaru – dodao je Bakajlić.
Poljoprivrednik Ljubo Maletić iz Bijeljine imao je četiri i po dunuma pod pšenicom sa kojih je požeo oko 28 tona hljebnog žita.
– Prezadovoljan sam kvalitetom i prinosima i sav rod sam već prodao preduzeću za preradu stočne hrane “Inter gaj”. Nisam zadovoljan cijenom, ali šta je tu je, za više se nismo uspjeli izboriti – kaže Maltić.
Kombajni u zlatna žitna polja Duška Banjca iz Lijevča polja još nisu ušli jer pšenica nije do kraja dozrela.
– Imaću prinose oko sedam tona po hektaru, ali ne znam kome ću i da li ću je prodati ili ću prinos ostaviti za stočnu hranu. Uložio sam više od onog koliko mi trenutno nude. Ne mogu razmišljati o ozbiljnijoj proizvodnji kada je ovakav odnos prema seljacima – istakao je Banjac požalivši se da su bez ikakve zaštite.
Zasijane površine
Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, na području RS pšenica je zasijana na 43.000 hektara.
– Biće požnjeveno oko 171.000 tona čija je vrijednost oko 64,5 miliona maraka – kazali su u Ministarstvu poljoprivrede.
Prosječni prinosi po hektaru
6 – 8 tona – Posavina
6 – 8 tona – Lijevče polje
4 – 6,5 tona – Semberija
Glas Srpske