MOSKVA, Ruski državni monopolista u proizvodnji dijamanata, kompanija “Alrosa”, skinula je tajnu sa obima svojih zaliha i ti podaci su pokazali da bi Rusija mogla da zauzmu prvo mjesto u svijetu po količinama tog dragog kamena.
“Do sada nismo razotkrivali obim svojih zaliha kao što, uostalom, nisu ni druge zemlje. Naši stručnjaci smatraju da Rusija po zalihama dijamanata predvodi u svijetu”, izjavio je predsjednik “Alrose” Fjodor Andrejev.
“Alrosa” je obim svojih zaliha dijamanata preliminarno procijenila na 1,58 milijardi tona rude sa sadržajem 1,28 milijardi karata, što je prosječno 0,81 karat po toni rude, prenijela je agencija Rojters.
Pri sadašnjem tempu eksploatacije, zaliha će biti dovoljno za više od 40 godina. Kompanija je sama procjenjivala zalihe i tu procjenu smatra konzervativnom u poređenju sa budućim rezultatima nezavisne procjene po australijskom kodeksu JORC (Zajedničkom komitetu za zalihe ruda) koji predstavlja standard za procjene.
“Alrosa” i svjetski džin – južnoafrička kompanija “De Birs” konkurišu za prvo mjesto u svijetu po proizvodnji dijamanata. “Alrosa” planira da ove godine proizvede 34,4 miliona karata dijamanata, što će je svrstati na drugo mjesto, poslije “De Birsa”, koji planira proizvodnju od 38 miliona karata.
Prošle godine je “Alrosa” bila lider, s proizvodnjom od 33,76 miliona karata, ispred “De Birsa” sa dobijenih 33 miliona karata.
Kompanije “De Birs”, “Rio Tinto” i “BHP Biliton” takođe ne otkrivaju zalihe kojima raspolažu.
Kad je riječ o zemljama, za liderstvo na tržištu dijamanata se bore Bocvana i Rusija, pri čemu Rusija često proizvodi više karata dragog kamena od konkurenta, ali Bocvana proizvodi skuplje dijamante po vrijednosti.
Prema riječima Andrejeva, tražnja na tržištu dijamanata i dalje premašuje ponudu, kao rezultat velikih kupovina i interesovanja Indije i Kine, zbog kojih se može očekivati dalji rast cijena tog dragog kamena.
Prosječna cijena dijamanata je u 2010. povećana 27 odsto, a od početka ove godine za 26 odsto.
Sadašnji deficit na tržištu dijamanata Andrejev je procijenio na približno dvije milijarde dolara, pri godišnjoj tražnji većoj od 14 milijardi dolara, koja u 2011. može dostići 16 milijardi dolara.
“Alrosa” je prvi put objelodanila i proizvodne troškove i cijene. Troškovi po proizvedenom karatu su u 2010. iznosili 53 dolara, u poređenju sa 45 dolara u 2009. i 59 dolara u 2008.
Cijena proizvedenog i prodatog karata je prošle godine povećana na 79 dolara, sa 72 dolara u 2009, ali još nije dostigla pokazatelj iz 2008. od 86 dolara, prenose agencije.