BEOGRAD, Prvi otkosi pšenice već su pali u južnom Banatu, a procjene su da će ove godine biti proizvedeno 2,35 miliona tona pšenice, što je za 15 odsto više nego lani, izjavio je savjetnik predsjednika Privredne komore Srbije Milan Prostran.
Prvi prinosi pšenice iznose od pet do 5,5 tona po hektaru, što je dobro, ukazao je Prostran.
Žetva pšenice na 557.000 hektara u punom obimu će početi krajem sljedeće nedjelje, procjene su da će prosječan hektarski prinos u Vojvodini iznositi pet tona, a u centralnoj Srbiji oko četiri tone, naveo je Prostran, pozivajući se na najnovije podatke Republičkog zavoda za statistiku (RZS).
Kako je dodao, te procjene su dosta realnije od onih koje su iznijete jesenas i ne radi se o lažnom optimizmu.
“To su sada već izvjesne procjene… dio pšenice je bio pomalo oštećen od grada i oluje, ali to neće uticati ozbiljnije na naše ukupne prinose, ono što je stradalo biće šteta samo za poljoprivredne proizvođače gdje se to desilo”, kazao je Prostran.
On je ukazao da su visoke temperature ubrzale zrenje i ječma i pšenice, tako da je žetva poranila pet do šest dana.
“Žetva ječma je otpočela i u punom je jeku, moguće je da se završi do kraja mjeseca”, ukazao je Prostran, podsjetivši da ta kultura koja se koristi za ishranu stoke i u industriji piva, po pravilu ne zauzima velike površine i one iznose između 80.000 i 100.000 hektara.
Kada je riječ o jarim, odnosno proljećnim kulturama, prema posljednjim statističkim podacima, kukuruz je zauzeo 1,2 miliona hektara, suncokret 190.000 hektara, soja 160.500 hektara i šećerna repa oko 65.000 hektara, naveo je Prostran.
On kazuje da su takvi podaci bili iznenađenje, jer se ispostavilo da su zasijene veće površine nego što su to bile prve procjene, primjetivši da je očigledno da je proljećna sjetva dosta dobro obavljena i da je njen obim pokrio sve slobodne površine.
Za sada usjevi tamo gdje nije bilo šteta od grada i poplava, dobro izgledaju i ukoliko bi se ostvarila prognoza meteorologa da ćemo imati povremeno kišu i u julu, možemo očekivati i rast fizičkog obima proizvodnje, koji bi bar neutralisao prošlogodišnji minus, kazao je Prostran.
On je napomenuo da je prošlogodišnja proizvodnja zbog velike suše bila manja za oko 20 odsto, a ove godine bi mogla da zabilježi rast od 15 do 20 odsto u odnosu na prethodnu godinu.
Solidna godina
Sve u svemu, ovo će biti jedna solidna godina, pa možemo očekivati da ćemo imati ozbiljniji višak pšenice za izvoz, između 600.000 do 700.000 tona, pa možda čak i milion tona, imajući u vidu i prelazne zalihe iz prošle godine, naglasio je Prostran.
Znatne štete zbog polegle pšenice
Ratari u Srbiji će u ovogodišnjoj žetvi pretrpjeti znatne štete zbog polegle pšenice jer će, kako se procijenjuje, tako biti izgubljeno ukupno oko 6.000 hektara, izjavio je Tanjugu profesor Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu dr Branko Marinković. On je napomenuo da je hljebno žito, zasijano jesenas na oko 600.000 hektara, uglavnom dobro izgledalo u januaru i februaru ali je potom, zbog određenih propusta u proizvodnji, na dosta parcela pšenica polegla što će dovesti do gubitaka u prinosima.
Zdravković: Ako poljoprivreda ne izda, rast BDP duplo veći
Ukoliko rod jesenjih poljoprivrednih kultura bude na očekivanom visokom nivou, Srbija bi ove godine mogla da ostvari ekonomski rast od tri do četiri odsto, što je dvostruko više od ranije prognoze, ocijenjuje analitičar Miroslav Zdravković.
Dobar rod pšenice i drugih poljoprivrednih proizvoda omogućio bi i da deficit budžeta bude osjetno manji nego što je predložen rebalansom, tvrdi Zdravković, uz opasku da se na osnovu trenutnih vremenskih uslova može očekivati izuzetno dobra poljoprivredna godina, bar njen prvi dio.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku u 2008. godini stopa realnog rasta BDP-a bila je 3,8 odsto, a naredne godine minus 3,5 odsto. U 2010. zabilježena je stopa realnog rasta BDP-a od jedan odsto, u 2011. godini 1,6 odsto, a lani minus 1,7 odsto. Tanjug
