BEOGRAD, Jedna milijarda evra je startna cifra koja bi mogla ozbiljnije da pokrene razvojne projekte u srpskoj poljoprivredi i seoskim područjima, izjavio je sekretar Udruženja poljoprivrede Privredne komore Srbije Milan Prostran.
On je istakao da mora postojati čvrsta korelacija između učešća poljoprivrede u bruto društvenom proizvodu i učešća agrarnog u ukupnom budžetu, zbog čega bi izdvajanja za poljoprivredu trebalo da iznose 10 odsto republičkog budžeta.
“Mi smo se izborili za nekih pet odsto učešća agrarnog u republičkom budžetu, ali se bez najmanje 10 odsto ne može očekivati razvoj”, kazao je Prostran, primjetivši da bi “bajpas” za srpski agrar mogao biti dolazak ozbiljnijih investitora.
On je naglasio da ne treba imati iluzije da se brzo može vratiti život u napuštena seoska područja, već tamo gdje ima ljudi treba krenuti u ozbiljnije projekte.
“Na žalost, izgubili smo mnogo vremena, mnogo je prostora devastirano, i hajde bar da sačuvamo ono što još ima neke impulse života na selu, da razvijemo dalje, da opstanu ti ljudi”, kazao je Prostran.
On je podsjetio da je migracija seoskog stanovništva u gradove bila neminovnost industrijalizacije, istakavši da je njihovo vraćanje i ponovno naseljavanje sela kompleksno pitanje.
“Ne možete zamisliti ni opstanak, ni razvoj sela, ni razvoj porodica, ni ženidbe, ni udadbe, ukoliko nemate neke osnovne infrastrukturne objekte. Dakle, pored puteva i električne mreže, tu sigurno spadaju i domovi zdravlja i domovi kulture i škole, u svakom slučaju i poneki proizvodni pogon”, kazao je Prostran.
Prostran je, međutim, zaključio da će se srpskom selu teško vratiti ona funkcija koju je nekada imalo, kao i uloga koju sada imaju ruralna područja u razvijenom dijelu Evrope, jer oni nisu zapostavili svoja sela.
Odbor za selo Srpske akademije nauka i umjetnosti (SANU) nedavno je objavio da u selima Srbije trenutno ima više od 50.000 praznih kuća. Od 4.600 sela u Srbiji čak 73 odsto nema dom kulture ni biblioteku, u 400 sela nema nijedne prodavnice, u 2.760 sela nema vrtića, a poštu nema čak 2.000 sela. Asfaltnim putem nije povezano više od 500 sela. Manje od 100 žitelja ima čak 986 sela, a 260.000 momaka i 100.000 djevojaka sa sela, starosti od 30 do 45 godina, nisu zasnovali porodicu. Tanjugbiz.rs
