SVIJET, Na svjetskim tržištima su cijene nafte prošle nedjelje pale 7 odsto, skliznuvši na najniže nivoe za tri mjeseca, što je posljedica niza naznaka da je proizvodnja i dalje znatno veća od potražnje.
Na londonskom je tržištu cijena barela prošle nedjelje pala 7,1 odsto, na 42,46 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 6,9 odsto, na 41,60 dolara.
Pad cijena ′crnog zlata′ na najniže nivoe od aprila posljedica je rekordne proizvodnje sirove nafte Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC), zasićenosti tržišta naftnim derivatima i naznaka povećane aktivnosti bušenja u SAD-u.
U petak je firma Baker Hughes objavila da je prošle nedjelje broj naftnih bušotnih postrojenja u SAD-u povećan već petu nedjelju zaredom, za njih tri, na 374 postrojenje.
To pokazuje da proizvođači procjenjuju da se uz sadašnje nivoe cijena isplati proizvoditi. Od početka juna, kada su cijene nafte dostigle 50 dolara po barelu, broj postrojenja povećan je za njih 58.
Uz to, iranski izvoz glavnim kupcima u Aziji – Kina, Indija, Japan i Južna Koreja – skočio je u junu za 47 odsto u odnosu na godinu ranije, na 1,72 miliona barela dnevno, što je najviši nivo u više od četiri godine.
Posljedica je to agresivnih poteza Teherana koji želi vratiti svoj udeo na svjetskom tržištu, izgubljen za vreme međunarodnih sankcija.
S druge strane, zalihe nafte u SAD-u ne padaju tempom koji su ulagači priželjkivali, s obzirom da je sezona pojačane potrošnje na vrhuncu.
Uz to, američka ekonomija, najveći svjetski potrošač nafte, ne raste tako brzo kao što se mislilo.
U petak je objavljeno kako je američki bruto domaći proizvod (BDP) u drugom tromjesečju porastao 1,2 odsto na godišnjem nivou.
To je, doduše, brže u odnosu na rast u prvom tromjesečju od 0,8 odsto, ali znatno sporije u odnosu na 2,6 odsto, koliko su očekivali analitičari u anketi Reutersa.
Stoga su splasnule špekulacije da bi uskoro moglo doći do smanjenja jaza između ponude i potražnje.
“Sve se više sumnja u skoro okončanje neravnoteže između ponude i potražnje. Cene nafte trebale bi nastaviti uzlaznom putanjom, no taj će rast najmanje do kraja iduće godine biti prigušen ogromnim zalihama”, kaže Stephen Brennock iz brokerske firme PVM.
Zbog stalne prevelike ponude, američka investiciona banka Goldman Sachs objavila je prošle nedjelje da se u skorije vreme ne očekuje veliki oporavak cijena.
“I dalje očekujemo da će cene nafte ostati na nivou od 45 do 50 dolara za barel do sredine 2017., uz rizik pada u kratkom roku”, saopštila je banka.
Iako su u julu cijene nafte na američkom tržištu potonule gotovo 15 odsto, što je njihov najveći mjesečni pad u godinu dana, analitičari kažu da se može očekivati nastavak nestabilnosti cijena nafte.
Naime, zbog velike proizvodnje, a slabosti potražnje, od sredine 2014. godine cijene su nafte potonule s više od 100 na manje od 30 dolara u februaru ove godine, najniže u poslednjih gotovo 13 godina.
Od tada su skočile oko 55 odsto jer su se ulagači nadali smanjenju jaza između ponude i potražnje. No, kako do smanjenja tog jaza ne dolazi, cijene su nafte ponovno u silaznoj putanji. Gdeinvestirati
