SARAJEVO, BiH mora mijenjati ekonomski model kako bi povećala ekonomski rast i konkurentnost, a to znači da mora jačati privatni sektor uz istovremeno smanjenje uticaja javnog sektora, izjavila je šef Kancelarije Svjetske banke u BiH Tatjana Proskurjakova. 
Ključni izazov sa kojim se suočava domaća ekonomija, prema ocjeni Svjetske banke, jeste disbalans ekonomskog modela jer su ekonomska politika i podsticaji usmjereni ka javnom sektoru, data je prednost potrošnji umjesto investicijama, odnosno uvozu umjesto izvozu.
– Neophodno je stvoriti uslove za razvoj privatnog sektora koji će privući investicije i rješavati probleme neefikasnih državnih preduzeća. Ona povećavaju troškove privatnih preduzeća, ograničavaju ekonomski rast i neracionalno troše javna sredstva – kaže Proskurjakova za “Glas Srpske”.
Ona je podsjetila da je u decembru prošle godine dogovoren četvorogodišnji okvir partnerstva u sklopu kojeg će Svjetska banka podržati reforme čiji je cilj povećanje efikasnosti javnog sektora, stvaranje uslova za ubrzan rast privatnog sektora i otpornosti zgrada na prirodne nepogode.
– Tijesno ćemo sarađivati sa vlastima i vrijednost novih kredita će zavisiti od obima i tempa sprovođenja reformi – ističe Proskurjakova.
Svjetska banka će u saradnji sa drugim međunarodnim institucijama u naredne četiri godine podržati domaće vlasti i u sprovođenju reformi u bankarskom sektoru.
– Osnovne slabosti bankarskog sektora u BiH su visok nivo nenaplativih kredita i nedovoljan nadzor nad rastućim rizicima u domaćim bankama koje su izložene fiskalnoj i finansijskoj nestabilnosti. U pripremi je novi projekat koji će pomoći entitetskim agencijama za bankarstvo da obavljaju efikasniji nadzor nad bankama – kaže Proskurjakova.
Visok nivo nenaplativih kredita podstiče banke na konzervatizam, što uz stroge kreditne uslove malim i srednjim preduzećima ograničava pristup kreditima. Proskurjakova smatra da je za rješavanje problema slabog kreditiranja potrebno riješiti strukturne probleme.
– Većina banaka nema odgovarajuće mehanizme za ovaj segment tržišta, dok su alternativni izvori finansiranja ograničeni. Od izuzetnog je značaja razvoj tržišta kapitala i diverzifikacija izvora finansiranja koja treba da podstakne investicije i ekonomski razvoj – kaže Proskurjakova.
Ona smatra da se BiH suočava i sa dubokim strukturnim problemima na tržištu rada i velikim procentom nezaposlenih koji nemaju prave kvalifikacije za poslove koje nude poslodavci.
– Trenutno u saradnji sa vlastima završavamo projekat koji će obezbijediti podsticaje pri zapošljavanju pripravnika na radnim mjestima u privatnom sektoru i pokušavamo pomoći vlastima da razvijaju mjere za druge kategorije koje traže posao – kaže Proskurjakova.
Svjetska banka trenutno u BiH finansira deset projekata u vrijednosti od 404,8 miliona, a u planu je da u naredne četiri godine bude plasirano 750 miliona dolara novih kredita.
Ova međunarodna finansijska institucija je odigrala važnu ulogu tokom rekonstrukcije BiH u poslijeratnom periodu, a kasnije se fokusirala na unapređenje privrednog ambijenta i pružanje podrške biznisu. Nedavno je navršeno 20 godina rada Svjetske banke u BiH tokom kojih je finansirala 74 projekta vrijedna oko dvije milijarde, od čega je putem beskamatnih kredita odobreno 1,53 milijarde dolara. Glas Srpske
