SARAJEVO – BiH bi mogla ostvariti veći ekonomski rast od tri odsto, koliko iznosi projekcija za ovu godinu, samo ako se promijeni strukturalna osnova ekonomije zemlje, izjavila je šef Kancelarije Svjetske banke u BiH Tatjana Proskurjakova. 
Ona je dodala da je ova promjena i suština strategije banke.
“Ako pretpostavimo da će se ovaj rast od tri odsto ne samo ostvariti već i održati, iako je njegova održivost pod znakom pitanja, to nije dovoljno da bi se BiH ikad približila EU. U BiH bi 25 godina morao biti rast šest odsto, da bi dostigla nivo Unije”, istakla je Proskurjakova.
Ona je navela da neke azijske ili evropske zemlje godišnje “rastu” sedam odsto, čak i više, te ocijenila da je zaista moguće da BiH ostvari puno brži ekonomski rast.
Prema njenim riječima, prvi problem u BiH je taj što je javni sektor prevelik i neefikasan i kao takav guši privatni sektor, drugi što je rast vođen potrošnjom, a ne investicijama, a treći što se radna mjesta ne otvaraju u realnom privatnom sektoru.
“Ima još jedna stvar koja nije isključivo pomenuta u našoj strategiji, ali je očigledna potreba da se i to pomene. Ako pogledate sistem oporezivanja i socijalne zaštite u BiH, vidjećete da je on zasnovan na jugoslovenskom modelu koji pretpostavlja da svi rade za državu”, napominje Proskurjakova.
Ona navodi da se cijeli sistem socijalne zaštite zasniva na socijalnim doprinosima, odnosno oporezivanju rada, što znači da ljudi koji su zaposleni u realnom sektoru moraju plaćati sve to, čak i više od produktivnosti radne snage, što dovodi do toga da se ne isplati zapošljavati u privredi.
“Ako se to ne promijeni svi će bježati iz realnog sektora u sivu ekonomiju i onda će za socijalnu potrošnju uvijek postojati deficit u budžetu. Kako se mijenja struktura ekonomije, mora se vršiti reforma socijalne zaštite i reforma penzijskog osiguranja”, poručila je Proskurjakova.
Ona ističe da je to veliki izazov, ali da je dobra vijest da u BiH postoji spoznaja o tome.
Ako bude postojala politička volja u zemlji da se uđe u te reforme, Proskurjakova je istakla da će i Svjetska banka pružiti podršku i u finansijskom smislu, ali i tehničku i analitičku podršku.
Osvrćući se na rad Kancelarije Svjetske banke u BiH u zadnje dvije i po godine, od kada je preuzela funkciju u BiH, ona je istakla da su do sada odobrene četiri operacije čija je ukupna vrijednost 260 miliona američkih dolara.
“Prva se odnosi na putnu infrastrukturu, gdje je uključena i saobraćajnica Neum-Stolac, druga operacija je program podrške zapošljavanju koja obuhvata programe zapošljavanja i u Republici Srpskoj i u Federaciji BiH”, navela je Proskurjakova, koja do kraja mjeseca odlazi sa funkcije šefa Kancelarije Svjetske banke u BiH.
Prema njenim riječima, treći je projekat jačanja bankarskog sektora, koji takođe obuhvata oba entiteta, dok se četvrti odnosi na podrušku budžetima, gdje je bilo uključeno 10 uslova koji su ispunjeni i takođe obuhvata i Republiku Srpsku i Federaciju BiH.
“Tako možemo reći da se za sada u BiH program Svjetske banke implementira bez zastoja”, rekla je Proskurjakova, te dodala da postoje još dvije operacije koje su skoro gotove i čije se odobravanje očekuje na jesen.
Jedna od njih je reforma željezničkog sektora u Republici Srpskoj, vrijedna oko 50 miliona dolara, a drugi projekat odnosi se na reformu zdravstvenog sektora i tu se još razmatra da li će on biti samo za Srpsku ili će biti uključena oba entiteta.
“Nije tu bitan samo novac, već i tehničke analize koje se vrše prilikom priprema projekata”, pojasnila je Proskurjakova u intervjuu Srni.
Ona je navela da je za nju BiH izvor potencijala i nade, da su najznačajniji resursi BiH ljudi, ali i prirodni resursi, pogodni za turizam, a tu je i pozicija zemlje – na pragu EU, najvećeg svjetskog tržišta.
“Ukoliko se implementiraju neophodne strukturne reforme, građanima BiH je `samo nebo granica`. Najznačajnije je zadržati političku volju, a ono što sam vidjela kada sam tek došla ovdje jeste da su se svi objedinili, što daje nadu zemlji”, navela je Proskurjakova. Srna