SARAJEVO, BiH izvezla je prošle godine na tržište zapadne Evrope i Amerike proizvode od smilja u vrijednosti od oko dva miliona KM, što je na istom izvoznom nivou kao i mladi krompir, izjavio je danas zamjenik sekretara Spoljnotrgovinske komore BiH Zdravko Marinković.
Uoči okruglog stola u Sarajevu pod nazivom “Smilje u BiH”, Marinković je rekao da, u finansijskom smislu, to nije veliki izvoz, ali da je riječ o značajnom potencijalu koji može biti okosnica razvoja i zapošljavanja seoskog stanovništva.
“U klimatskom smislu, ova biljka je za područje Hercegovine vrlo interesantna. Ona je u posljednje vrijeme eksploatisana sa šumskog područja što je, zbog nestručnosti u eksploataciji, dovelo do njene devastacije”, rekao je Marinković na konferenciji za novinare.
Prema njegovim riječima, u posljednje vrijeme se poljoprivrednici u BiH pokušavaju organizovati i kultivisati tu biljku, tako da je već oko 400 duluma pod zasadom smilja.
“Današnji okrugli sto treba da ukaže na probleme i mogućnosti eksploatacije i proizvodnje smilja, s ciljem proizvodnje finalnog proizvoda”, rekao je Marinković, dodavši da postoje značajni potencijali i da je potrebno ukazati nadležnim organima u BiH na probleme, te pomoći u njihovom rješavanju da bi se unaprijedila proizvodnja smilja, a time i izvoz.
Konsultant u sektoru ljekovitog bilja Slobodanka Popović-Čomić rekla je da je stanište smilja Dalmacija i Hercegovina, ali da se u posljednje vrijeme ta biljka vrlo rijetko može naći u prirodi zbog nekontrolisane eksploatacije.
“Prije 15 godina otkupna cijena bila je 0,30 KM, a danas je kilogram sirovog smilja 2,70 ili tri KM, što je dovelo do toga da ga nema dovoljno na terenu, a potražnja je svakodnevno sve veća. Smilje se našlo na listi ugroženih biljnih vrsta, jer je eksploatisano skoro tokom cijele godine”, pojasnila je Čomićeva.
Prema njenim riječima, ljudi zbog potreba tržišta ne vode računa o prirodi, nego eksploatišu smilje i kada nema cvijeta, odnosno kada nije dostignuta njegova tehnološka zrelost.
Ona je navela da su se pojedine firme u Hercegovini prije nekoliko godina počele baviti plantažnom proizvodnjom smilja, te dodala da bi BiH, da bi zaštitila ovu biljku koja se još može naći u pojedinim dijelovima Hercegovine, trebala ograničiti period kada se smilje može skupljati.
Nikola Rozić, direktor ljubuške firme “Roing” koja se bavi plantažnim uzgojem smilja, rekao je da ovo autohtono bilje, koje je vezano za Hercegovinu, može biti jedan od brendova ovog područja, naglasivši da u tom slučaju njegov uzgoj mora biti strogo ekološki i organski.
Prema njegovim riječima, proizvođači plantažnog smilja sa Korzike su prenijeli svoja iskustva, tako da su i proizvođači ovog bilja iz Hercegovine, prije nekoliko godina krenuli u tom pravcu.
“Prva zamisao je bila da ga treba uzgajati tamo gdje je njegovo prirodno stanište. Mi smo krenuli dosta skupim putem, na čistom kršu smo ga obrađivali, tako da sada imamo osam hektara posađenog smilja. Praktično, zdrobili smo krš i prilagodili ga uzgoju smilja, a mislimo i dalje ići u tom pravcu”, pojasnio je Rozić.
Ulje od smilja koje se proizvodi u BiH je sirovina za tehnologije koje ima Zapad, i ima široku primjenu u farmaciji. Koristi se u kozmetici, a kao sirovina u obliku čaja za žuč, a u kremama za regeneraciju kože. Srna
2 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Super
Hvala