SARAJEVO, Agencija za bezbjednost hrane BiH, u saradnji sa laboratorijama za ispitivanje hrane, prikuplja, obrađuje i analizira podatke o zdravstvenoj ispravnosti i kvalitetu hrane, te na osnovu njih u saradnji s nadležnim institucijama BiH, entiteta i Brčko distrikta, vrši procjenu rizika radi obezbjeđenja visokog nivoa zaštite zdravlja potrošača.
Direktor Agencije za bezbjednost hrane BiH Sejad Mačkić rekao je Srni da je na osnovu prikupljenih i obrađenih podataka u 2012. godini ukupno uzorkovano 132.491 uzoraka hrane i izvršeno 145.194 analiza, od čega 5.790 ili 4,37 odsto ispitanih uzoraka nije odgovaralo zahtjevima važećih propisa, odnosno 3,99 odsto analiza.
Mačkić je istakao se da je navedeni procenat uzoraka hrane koji ne zadovoljavaju zahtjeve važećih propisa približno isti kao i u zemljama okruženja i zemljama članicama EU.
On je napomenuo da je veoma značajno razlikovati zdravstveno ispravnu hranu i zdravu hranu. Zdravstveno ispravna je hrana koja neće prouzrokovati štetan uticaj na zdravlje ljudi ako je pripremljena i konzumirana u skladu sa njenom namjenom.
S druge strane, kaže Mačkić, pojam “zdrava hrana” podrazumijeva dobrobiti određene vrste hrane na ljudsko zdravlje. U vezi s tim, Svjetska zdravstvena organizacija kreirala je piramidu zdrave ishrane čiju bazu čine namirnice preporučljive za konzumiranje – žitarice, mahunarke i voće, dok vrh piramide čini crveno meso, šećer i so koje treba što više izbjegavati.
“Na osnovu Zakona o hrani, subjekti u poslovanju sa hranom u svim fazama proizvodnje, prerade, obrade i distribucije dužni su da ispune odredbe propisa o hrani relevantnih za njihove djelatnosti i nadzirati njihovo poštivanje. Takođe, odgovorni su za svako oštećenje zdravlja ljudi zbog konzumacije zdravstveno neispravne hrane u svim fazama proizvodnje, prerade, obrade, distribucije i prodaje”, naglasio je on.
Osim subjekata u poslovanju sa hranom, te nadležnih institucija koje nadziru zdravstvenu ispravnost hrane, Mačkić je rekao da i sami potrošači imaju veliku odgovornost, jer nepravilnom pripremom, rukovanjem i čuvanjem zdravstveno ispravne hrane može doći do kontaminacije i tako se može povećati rizik od oboljenja prenosivih hranom.
Da bi se zaštitili od ovih oboljenja, potrošačima se preporučuje da se u procesu pripreme, rukovanja i čuvanja hrane pridržavaju pravila, kao što je održavanje čistoće, odvajanje sirove hrane od kuvane, te temeljno kuvanje i čuvanje hrane na odgovarajućim temperaturama.
Na pitanje koji su načini smanjenja uvoza hrane i povećanja zastupljenosti domaćih proizvoda na tržištu BiH, Mačkić kaže da je jedan od načina jačanje konkurentnosti domaćih proizvoda, što je moguće kroz primjenu propisa i standarda usklađenih sa propisima EU.
Mačkić je podsjetio daje Savjet ministara BiH, na prijedlog Agencije u saradnji sa nadležnim organima, do sada donio 98 propisa o hrani/hrani za životinje koji uređuju zahtjeve za zdravstvenu ispravnost, kvalitet i tržišne zahtjeve, od čega je 71 propis usklađen sa propisima EU.
“NJihovim donošenjem BiH je preuzela veći dio legislative EU u domaće zakonodavstvo i na taj način zaštitila domaće tržište od uvoznika koji ne zadovoljavaju te standarde, a istovremeno kroz primjenu propisa i standarda EU podigla konkurentnost domaćih proizvođača”, pojasnio je on.
Govoreći o kontroli uvezene hrane, Mačkić je naveo da je službena kontrola hrane u BiH u nadležnosti inspekcijskih organa BiH – Kancelarije za veterinarstvo i veterinarskih inspekcija entiteta i Brčko distrikta koji u skladu sa svojim nadležnostima redovno provode službene kontrole hrane.
Mačkić je dodao da se pregled pošiljke radi utvrđivanja zdravstvene ispravnosti i kvaliteta hrane obavlja na graničnim prelazima ili u mjestu carinjenja robe.
On je naglasio da sva hrana koja se uvozi u BiH mora biti u skladu sa relevantnim odredbama propisa o hrani ili uslovima koje BiH priznaje bar kao ekvivalentne, a ako postoji poseban sporazum između BiH i zemlje izvoza sa njegovim odredbama.
“Usaglašavanje propisa o hrani sa legislativom EU u koju su ugrađeni najnoviji naučni standardi na najbolji način štiti zdravlje potrošača“, rekao je Mačkić. (Srna)
