– Ministarstvo: Strahovit pritisak domaćih firmi koje žele dokaz da zadovoljavaju stroge NATO standarde
– Mektić: Samo uz detaljne provjere možemo garantovati za neku firmu
SARAJEVO – Iako je Savjet ministara BiH još u junu usvojio Pravilnik o industrijskoj bezbjednosti BiH, nijedna firma iz BiH još nije dobila industrijsku dozvolu koja bi joj omogućila direktno učešće na milionski tešklim tenderima za koje je ovaj sertifikat obavezan, saznaje portal CAPITAL.
Dok pored privrednika iz BiH prolaze milioni KM, koji odlaze u džepove inostranih firmi, u Ministarstvu bezbjednosti BiH situaciju pravdaju „strahovitim pritiskom firmi jer su sada sve požurile da obezbijede dozvolu koja je dokaz da zadovoljavaju stroge NATO standarde“.
„Sve je još u postupku, nijedna dozvola nije izdata. Strahovit je pritisak, mnogo firmi se prijavilo, a naše je da ih detaljno provjerimo. Samo uz detaljne provjere možemo garantovati za neku firmu“, kazao je danas kratko za CAPITAL ministar bezbjednosti BiH Dragan Mektić.
Vlastima u BiH vezane su ruke i ne postoji način da se cijela procedura ubrza, jer dozvola koja važi pet godina podrazumijeva, kako provjeru uslova u kojima firma radi, tako i provjeru pouzdanosti osoba zaposlenih na ključnim pozicijama.
U resorno ministarstvo svakodnevno stiže desetine zahtjeva firmi u BiH da im se dostavi lista uslova koje moraju da ispune, a inspektori Sektora za zaštitu tajnih podataka na terenu već mjesecima pribavljaju podatke.
“S tom dozvolom naše firme mogu da odu u Brisel, u NATO, da rade. Nepotrebno smo se doveli u tu situaciju. Ovaj problem mogao je da bude riješen još prije više od dvije godine, ali je kočnica bila Vlada RS kočila više od dvije godine“, rekao je Mektić ranije.
Sve firme iz BiH, kako je CAPITAL pisao, u martu su bile onemogućene da učestvuju u 21,2 miliona KM vrijednom tenderu Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine jer nisu imale industrijsku bezbjednosnu dozvolu. Da apsurd bude veći, dozvolu u tom momentu niko u BiH nije ni izdavao, jer je Pravilnik usvojen tek u junu.
Tako je prokrčen put dobavljačima za NATO-pakt iz Evropske unije koje imaju ćerke ili partnerske firme u BiH, dok su svi ostali domaći privrednici, koji, na primjer, sarađuju sa firmama iz Rusije ili izvan EU, u startu diskvalifikovani u ovoj milionski teškoj trci.
Jedna firma iz RS, koja je tražila da joj ne objavljujemo ime, poslala je prijavu nadajući se da će pristupiti tehničkom dijalogu za petogodišnji projekat nabavke i osiguranja vozila namijenjenih Oružanim snagama BiH. Međutim, obaviješteni su da bez industrijske bezbjednosne dozvole nemaju pravo učešća.
Ni danas situacija nije bolja. U toj istoj firmi danas za CAPITAL kažu da ne mogu da se prijave na tendere, a da ih u nadležnim instituacijama zavaravaju.
„Mora da postoji akt po kojem će se izdavati ove dozvole, ali sve to niko nije vidio. Ministarstvo bezbjednosti ne izdaje dozvole, a kada u Ministarstvu odbrane pitamo da nam pokažu kako taj sertifikat izgleda, niko vam ga neće pokazati. Apsurd do apsurda“, ističu u ovoj firmi.
Politika namjensku industriju oslabila za desetine miliona KM
Industrijska bezbjednosna dozvola bila je predmet žestokih političkih prepucavanja još od 2015. godine. Tada su ministarstva industrije, energetike i rudarstva i unutrašnjih poslova RS isticala da bi usvajanje Pravilnika o industrijskoj bezbjednosti BiH narušilo ustavne nadležnosti te da on proizvodi dodatne troškove i da je nedorečen.
Mektić je, kako je istakao, tada stavio na vagu političke interese u RS i interese svih privrednika u BiH i odlučio da ispred Ministarstva bezbjednosti BiH Pravilnik pošalje u proceduru Savjetu ministara BiH, koji ga je u junu i usvojio.
Ministar industrije RS Petar Đokić tada je naveo da su Zakonom o zaštiti tajnih podataka, koji je osnov za donošenje ovog Pravilnika, narušene ustavne nadležnosti, jer oblast bezbjednosti podataka po Ustavu BiH nije u domenu nadležnosti BiH.
Dok su svađe trajale, domaći privrednici samo su nijemo mogli da posmatraju kako pored njih prolaze milionski teške javne nabavke. Neizdavanje industrijske bezbjednosne dozvole za desetine miliona KM oslabilo je namjensku industriju u oba entiteta u BiH.
CAPITAL: Žana Gauk
