BANJALUKA, Najnoviji podaci pokazuju da od svih firmi u BiH tek svaka stota zapošljava 250 ili više radnika, čime spadaju u velika preduzeća.
To sindikalni predstavnici ocjenjuju poražavajućim podatkom te ističu da su giganti ugašeni, a njihovi objekti su često “pretvoreni” u skladišta i svadbene salone.
Kompanije poput “Agrokomerca”, koji je prije rata zapošljavao više od 13.000 radnika, danas su samo izuzeci, dok primat zauzimaju mala i srednja preduzeća.
Enver Munjaković, predsjednik Udruženja za zaštitu nezaposlenih dioničara “Agrokomerca”, ima 25 godina radnog staža u ovom nekadašnjem gigantu. I danas se sjeća tog “zlatnog doba”, kada je ova firma bila raj za radnike, ali i njihove porodice.
“Prođite danas kroz Veliku Kladišu, ma kroz Unsko-sanski kanton. Ljudi i sada kažu: ‘E, da su sada ona vremena kada je ‘Agrokomerc’ radio. To je bilo vrijeme blagostanja”, kaže Munjaković.
Dešavalo se u to vrijeme, prisjeća se, da je “Agrokomerc” hranio i po deset članova jedne porodice.
“Tada je bio takav sistem, a sada je drugo vrijeme. Ali ne može niko sada tvrditi da dobar dio tih ranijih subjekata i danas ne bi mogao raditi i upošljavati, kao i da sada od toga ljudi ne bi mogli živjeti”, naglašava Munjaković.
Sjeća se i Tane Peulić, predsjednik Granskog sindikata metalske industrije i rudarstva RS, kada su u Prnjavoru tri firme ukupno zapošljavale više od 2.500 radnika.
“U to vrijeme, tačno se sve znalo, radnik je uvažavan, plate nisu kasnile i nije bilo nikakvih vremena. Nažalost, danas je situacija tragična”, kaže on.
Brine Peulića posebno to što su, kako kaže, velike firme, koje su imale budućnost, pretvorene u skladišne prostore te salone za održavanje svadbi i sličnih svečanosti.
“U Banjaluci su preduzeća zapošljavala po 600 ljudi, a potom su privatizovana, radnici su ostali bez posla pa zato imamo toliku nezaposlenost”, kaže Peulić.
Alija Remzo Bakšić, direktor Asocijacije poslodavaca BiH, podsjeća da su velika preduzeća bila državna te da ih je pola privatizovano, dok druga polovina nekako “preživljava”.
“Mi smo sada u tržišnoj ekonomiji koja ne prepoznaje socijalu”, ocjenjuje Bakšić.
On kaže da bi i danas mogle da posluju kompanije poput “Agrokomerca”, ali da su iza nas privatizacije tokom kojih su firme prodavane “nekome ko nije imao nikave veze sa djelatnošću” i u takvoj atmosferi neminovno je bilo propadanje.
“Moramo da se okrenemo ozbiljnoj ekonomiji i pripremimo za ozbiljnu tržišnu utakmicu, koja nam predstoji kada uđemo u EU”, sugeriše Bakšić.
Najviše malih firmi
Tek jedan odsto firmi u BiH su velika preduzeća, koja zapošljavaju 250 ili više radnika, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH.
U BiH je najviše malih firmi, onih do 49 zaposlenih (93 odsto).
Od svih preduzeća u BiH, šest odsto je srednjih, onih na čijem je platnom spisku od 50 do 249 radnika.
Nezavisne novine
