BEOGRAD, U razvijenom evropskim zemljama sistem državnih penzija je u krizi, pa se zaposleni, posebno mlađi sve češće odlučuju za privatne penzijske fondove. U Srbiji oko 176 hiljada korisnika uplaćuje novac u privatne penzijske fondove.
Sistem državnih penzija je u krizi i u najrazvijenijim zemljama, posebno evropskim. Zato stručnjaci procjenjuju da će privatni penzijski fondovi u ovoj deceniji doživjeti pravu ekspanziju. Kako kriza utiče na rad devet privatnih penzijskih fondova u Srbiji koji imaju 176 hiljada korisnika.
O penziji valja misliti, dok ste u punoj radnoj snazi. Najbolje je kada su toga svjesni i zaposleni i poslodavac. Kao što je već 6 godina u kompaniji “Telenor”, čiji se dolazak na ovo tržište, poklopio sa početkom rada privatnih penzijskih fondova.
Naša kompanija uz konstruktivnu saradnju koju ima sa dva sindikata koja su organizovana kod nas, došla je do toga da bi bilo dobro ili velika beneficije za zaposlene da imaju dobrovoljno penzijsko osiguranje”, objašnjava Nenad Antić iz “Telenora”.
Država poreskim olakšicama stimuliše poslodavce da uplaćuju za dodatnu penziju. Ako firma radniku u privatni fond uplati četiri hiljade dinara, za nju je to sav trošak, ali ako taj novac usmjeri u platu, državi će za poreze i doprinose morati da da još 2.700 dinara.
Kada radnik sam uplaćuje, važno je da to čine preko administrativne zabrane na platu, jer će tako izbjeći bar, porez na dohodak.
“Svi su svjesni da svakog mjeseca izdvajamo novac za nepotrebne stvari, a ovo je nešto što će jednog dana praviti razliku između dobrog i lošeg života, nekoliko hiljada dinara, mislim da većina mladih ljudi u Srbiji mogu da izdvoje za svoju budućnost”, smatra komercijalista Aleksandar Kesić.
I pored toga, što je kriza usporila priliv novih članova, a uplate starih prorijedila, imovina penzijskih fondova dostigla je 14 milijardi dinara.
“Možemo da budemo zadovoljni, ukupna imovina se u proteklih godinu dana uvećala 29 odsto, što je pokazatelj da ljudi vjeruju penzijskim fondovima i da mi kvalitetno ulažemo ta sredstva”, kaže Goran Jelisavac iz “Dunav penzijskog fonda”.
Očuvanju imovine penzijskih fondova, doprinijelo je i to što njihovi članovi do 58 godine, ne mogu da povuku uloženi novac. To je dobro i zbog obračuna buduće penzije.
“Na taj način što se uzimaju visine uplata, naravno jako je bitan period uplata, odnosno dužina perioda uplata i prinos koji ostvari dobrovoljni penzijski fond kome je pojedinac povjerio svoja sredstva na upravljanje”, ističe direktorka “Rajfajzen penzijskog fonda” Snežana Ristanović.
U Fondovima procjenjuju, da će oni koji 35 godina, mjesečno uplacuju po 1000 dinara, dobiti penziju od 23 hiljade , i to ako se odluče da je primaju 15 godina, što je kod nas, prosječan rok isplate državne penzije. Ako se odluče da je primaju doživotno, penzija je manja. A ako uplatu povećaju za još hiljadu dinara mjesečno, i penzija će biti duplo veća. RTS
