Privatne IT kompanije profitiraju od IZIS-a

BANJALUKA – Svi  softveri namijenjeni zdravstvu, koji imaju tehničke preduslove, imaju pravo i mogućnost da se povežu sa Integralnim zdravstvenim informacionim sistemom (IZIS), čime je privatnim IT kompanijama omogućeno da prodaju nove softvere zdravstvenim ustanovama i zarađuju na tome, potvrđeno je CAPITAL-u.

Naime, kompanija „Lanaco“, koja je jedan od tvoraca IZIS-a, nudi na tržištu svoj program „CAREOLL“ za koji navode da je integrisan s IZIS-om.

Ni oni, ni Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, ne vide ništa sporno u tome da privatne kompanije kroz svoje proizvode nude povezivanje sa državnim sistemom.

„IZIS je nezavisan sistem u odnosu na bilo koji drugi softverski proizvod i u vlasništvu je Fonda zdravstvenog osiguranja. Drugim riječima, nije moguće da softverske kompanije ili treće organizacije na bilo koji način nude IZIS sistem kroz svoje druge proizvode“, kažu u firmi „Lanaco“.

Međutim, dalje dodaju da svi softveri namijenjeni zdravstvu, koji imaju tehničke preduslove, imaju pravo i mogućnost da se povežu sa IZIS sistemom.

„Jedan od osnovih ciljeva IZIS-a je omogućavanje razmjene potrebnih medicinskih podataka između centralnog registra medicinske dokumentacije, odnosno podataka pod okriljem FZO-a, i baze podataka drugih zdravstvenih ustanova. Povezivanje drugih softverskih rješenja sa IZIS-om je definisan regulativama, ali i međunarodnim standardima, koji možete detaljnije istražiti na www.ihe.net“, ističu u kompaniji „Lanaco“.

Tvrde da „CAREOLL“, kao i ostali zdravstveni softverski proizvodi, kreirani u skladu sa Tehničkim preduslovima za integraciju sa IZIS-om, imaju tehničke protokole ostvarivanja konekcije sa IZIS-om.

„S obzirom na to da je vlasnik podataka i sistema IZIS Fond zdravstvenog osiguranja RS, isključivo ta institucija i daje pristupne parametre drugim zdravstvenim ustanovama. Po odobrenju FZO-a, korisnik CAREOLL-a ili bilo kog drugog zdravstvenog softverskog rješenja dobija pristupne parametre za ostvarivanje komunikacije sa softverskim rješenjem IZIS. Kako se radi o osjetljivim podacima, ovo ne znači da privatne ordinacije mogu dobijati sve informacije o svim pacijentima koji su u IZIS-u, i obrnuto, te upravo zato i postoje nacionalne regulative, ali i globalni standardi, koji se bave definisanjem i razjašnjavanjem ovog pitanja“, dodali su u odgovoru iz „Lanaca“.

U Fondu zdravstvenog osiguranja su CAPITAL-u odgovorili da je jedna od osnovnih uloga IZIS-a da sve zdravstvene ustanove, i privatne i javne, budu međusobno uvezane, integrisane, odnosno da između njih bude moguća razmjena medicinskih podataka.

„To znači, ako je pacijent bio u bilo kojoj privatnoj ustanovi ili više njih, da kada dođe u npr. službu hitne pomoći ili u UKC RS ili u bilo koju bolnicu, da nadležni ljekari, u skladu sa definisanim pravom pristupa, vide koji pregledi su rađeni tom pacijentu u drugim ustanovama, koje terapije je primao…“, istakli su u FZO.

Dodaju da su definisana dva načina integracije zdravstvenih ustanova i to putem novih aplikacija Centralnog aplikativnog sistema IZIS-a i putem servisa Centralnog integracionog sistema IZIS-a.

„Prvi način je namijenjen integraciji onih ustanova koje nisu imale nikakav svoj informacioni sistem u upotrebi ili nisu bile zadovoljne postojećim. Integracija putem servisa je namijenjena za integraciju zdravstvenih ustanova koje zadržavaju sopstveni informacioni sistem u upotrebi, te za apoteke“, navode u FZO.

Dakle, javne zdravstvene ustanove koje su imale svoje informacione sisteme imale su mogućnost da izaberu da li da se integrišu sa IZIS-om putem novih aplikacija ili da svoje postojeće sisteme ”uvežu” sa IZIS-om preko veb servisa.

Kada su u pitanju privatne ustanove, one se sa IZIS-om integrišu samo preko servisa koji su specifikovani isključivo za razmjenu medicinskih podataka. Aplikacija kojom se ustanove integrišu sa IZIS-om mora biti kompatibilna sa IZIS-om.

„Dakle, bitno je da softver bude kompatibilan sa IZIS-om, a ustanove same odlučuju koji softver i kojeg proizvođača će odabrati. Na tržištu je dostupno više programa i proizvođača koji nude softvere za razmjenu medicinskih podataka, a jedan od tih je i ”Careoll”“, istakli su u FZO.

Dodaju da ne može ”svaki kupac” pristupiti IZIS-u već da to mogu samo ovlaštene zdravstvene ustanove koje imaju programe kompatibilne sa IZIS-om.

Server sa bazom podataka o osiguranicima je smješten u Fondu i FZO je vlasnik tog servera, a kompanije nemaju pristup ličnim podacima osiguranika. Dobavljač je obavezan da Fondu isporuči izvorni kod za sve softverske komponente i podsisteme IZIS-a.

„Kao što smo više puta naglašavali u javnosti, lični podaci građana će u okviru Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema biti potpuno bezbijedni, jer se prilikom izrade i realizacije ovog projekta posebno vodilo računa upravo o bezbjednosti i sigurnosti ličnih podataka građana“, tvrde u FZO u opširnom odgovoru.

IZIS plaćen 25 miliona KM

Podsjećamo, ”MMSCODE” i ”Lanaco” iz Banjaluke, sa firmom ”Ericsson Nikola Tesla” iz Zagreba izabrani su za najpovoljnijeg ponuđača za implementaciju Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS) vrijednog čak 22,9 miliona KM bez PDV-a, odnosno više od 25 miliona KM s uračunatim porezom.

Pored e-kartona i e-kartica, IZIS podrazumijeva i elektronske uputnice i recepte. Elektronska uputnica omogućava razmjenu informacija između različitih nivoa zdravstvene zaštite i pruža podatke za liječenje pacijenata. E-recept omogućava elektronsko propisivanje recepata, te pruža podatke o alergijama na lijekove, kao i obnavljanje terapije.

CAPITAL: Svjetlana Šurlan