BANJALUKA, Zbog izuzetno nepovoljnih vremenskih prilika pčelari iz Srpske će ovu godinu pamtiti po rekordno niskom prinosu meda.
U Savezu udruženja pčelara RS kažu da, prilikom vrcanja, prosjek iznosi i do 20 kilograma, ali da će ove godine imati maksimalno četiri kilograma meda po košnici.
– Zato vrcanja praktično i neće biti. Pčelari će ove godine, kao retko koje do sada, biti u debelom minusu. Ništa neće zaraditi, a moraće i dalje da ulažu u proizvodnju – naglašava Maksimović.
I u Uduženja pčelara “Semberija” potvrdili su da nisu zapamtili tako niski prinosi meda kao ove godine.
– Ona je bila veoma loša za pčelare koji se, zbog nepovoljnih vremenskih uslova, suočavaju sa velikim gubicima. Zahvaljujući prošloj godini, koja je bila izuzetno medonosna, sada trošimo stare zalihe. Nestašica meda će se, najverovatnije, odraziti i na tržišne cijene u narednom periodu – izjavio je predsjednik ovog udruženja Ljubo Novaković.
I bratunački pčelari prave proračun štete, za koju krive hladno i kišno proljeće.
– Zbog vremenskih neprilika, bagremov behar je opao, pa je izostala ishrana pčela bagremovim nektarom. Samim tim, nije bilo ni proizvodnje bagremovog meda, po kojem je ovo područje prepoznatljivo. Ove godine mnogi pčelari neće ni vrcati med, jer su saća prazna – rekli su u Udruženju pčelara “Kesten” iz Bratunca.
I za pčelare iz Bratunca prošla godina je bila kudikamo uspešnija, tako da je 80 njih lani ostvarilo ukupan prinos meda od oko 140 tona i veoma dobru zaradu, dok ove godine neće ostvariti ni polovinu tog rezultata.
– Med se vrca dva puta godišnje, ali ćemo ove godine imati samo jedno vrcanje – poručili su iz “Kestena”.
Prinosi meda kod pčelara u srebreničkoj opštini takođe su veoma slabi, odnosno za oko 70 odsto manji u odnosu na prošlu godinu. Nadaju se da će se stanje ipak popraviti, te da će biti bolji prinosi livadskog i drugih vrsta meda. Međutim, i oni su svjesni da će, u cjelini, ova godina za pčelare biti znatno slabija od prethodne.
Podsjetimo, u Srpskoj se pčelarstvom bavi oko 4.000 pčelara, koji imaju ukupno 150.000 košnica.
Domaći pčelari muku muče i sa slabim podsticajima, uprkos tome što su pčele, pored proizvodnje meda, izuzetno značajne u procesu oprašivanja voća i povrća.
Astronomski deficit
Zbog izuzetno loše godine, za očekivati je da dodatno poraste uvoz meda u BiH, koji je, ionako, 80 puta veći od izvoza.
Prema podacima Spoljnotrgovinske komore, u BiH je lani uvezena 181 tona meda vrijednosti 1,67 miliona KM, dok su domaći pčelari izvezli tek 2,2 tone, vrijedne 72.000 KM.
Pored prekomjernog uvoza koji guši domaću proizvodnju, pčelari upozoravaju i na izuzetno sporan kvalitet meda koji iz inostranstva završava na rafovima domaćih marketa, a koji, zbog pristupačne cijene, građani BiH masovno kupuju. Blic
1 komentar
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
80 pčelara iz Bratunca proizvelo 140t meda, a “prekomjerni” uvoz od 181t guši domaće proizvođače. Baš se pretjeruje sa uvozom, ajmo blokada puteva