SARAJEVO, Za novu vrstu američke genetski modifikovane šljive pod nazivom “medeno slatka šljiva” potrebno je odobrenje za izlazak na tržište EU, a do dobijanje tog odobrenja može da prođe i deset godina, izjavio je direktor Agencije za bezbjednost hrane BiH Sejad Mačkić.Osobine nove vrste šljive genetski su poboljšane u Apalačijan centru za istraživanje voća Ministarstva poljoprivrede SAD.
Nakon predavanja o genetskom poboljšanju osobina voća i zakonodavstvu EU o genetskom inžinjeringu u poljoprivredi, Mačkić je podsjetio da u BiH postoje četiri ovlaštene laboratorije koje mogu vršiti ispitivanje, odnosno detekciju ili kontrolu prisustva genetski modifikovane hrane.
“Kako bi osnažili ovaj proces, potpisan je sporazum sa referentnom laboratorijom u Rimu, ukoliko je potrebno potvrditi nalaze laboratorija u BiH. Smatramo da smo ovim zatvorili jedan krug genetski modifikovane hrane”, rekao je Mačkić novinarima.
Govoreći o izvozu proizvoda iz BiH, on je naglasio da sva legislativa u BiH treba da bude usaglašena sa propisima EU, ali i drugih zemalja i kontinenata, “jer se ne smije dozvoliti da se jedni propisi primjenjuju u jednoj, a drugi u drugoj zemlji, odnosno da su različiti standardi”.
“Zbog toga Agencija, u saradnji sa svim nadležnim institucijama, kako u BiH, tako i u Republici Srpskoj i Federaciji BiH, čini snažne napore, kako bi se uspostavila ova legislativa, ali i svi koraci koji su neophodni u svakodnevnom odgovoru na ovo pitanje, kakvu mi zapravo hranu jedemo”, rekao je Mačkić.
On je naglasio da je, kada je riječ o bezbjednosti hrane, bitno da nauka i struka daju svoje mišljenje o tome kakvu hranu zapravo jedemo, kako bi potrošači imali potpuno povjerenje.
Ekspert za genetsko poboljšanje osobina voća u Apalačijan centru za istraživanje voća Ministarstva poljoprivrede SAD Ralf Skorza rekao je da je na današnjem seminaru prezentovao novu vrstu šljive koja je otporna na virus “šarke” koja je nazvana „medeno slatka šljiva“.
“Tom istraživanju posvetili smo 14 godina i na njemu je radio tim istraživača koji su dolazili iz javnih instituta. Dobili smo proizvod koji je imun na virus `šarke`, a ovaj virus je veliki problem u podneblju Evrope”, istakao je Skorza.
Prema njegovim riječima, uzgoj nove vrste šljive bio bi od velike koristi za uzgajivače, jer bi se riješio problem pomenutog virusa, a potrošačima bi se obezbijedile dovoljne količine kvalitetnog proizvoda.
Skorza je naveo da je ovo istraživanje prošlo kontrolu regulatornih tijela u SAD, koji su nakon sedam godina procjene i rada objavili da je “medeno slatka šljiva” bezbijedna za ljudsku upotrebu.
Seminar u Sarajevu, na kojem je jedan od predavača bio i savjetnik u Generalnom direktoratu za bezbjednost hrane Rumunije Feliks Nikolesku, organizovalu su Ambasada SAD u BiH i Agencija za bezbjednost hrane BiH, u okviru programa američke Vlade pod nazivom “Genetsko poboljšanje osobina šljive i zakonodavstvo EU vis a vis genetskog inžinjeringa”. Srna