NJUJORK, Studija koja je objavljena ovih dana dokazuje da radnici koji rade prosječnih 11 sati dnevno imaju veći rizik zapadanja u depresiju.
Par najozbiljnijih posljedica koje može da izazove neumjerena predanost poslu:
Depresija
Nova istraživanja pokazuju da prekovremeni rad udvostručuje rizik od depresije, posebno kod ljudi koji rade jedanaest i više sati – smatra se da pretjerano ostajanje na poslu smanjuje vrijeme za porodicu, prijatelje, sebe i fizičke aktivnosti. Nikako najmanje važno – to znači premalo vremena za zdravu ishranu.
Sjedenje
Postoji čitav niz istraživanja koji povezuju predugo sjedenje sa nizom zdravstvenih problema, kao što je dijabetes, gojaznost, rak, srčani udar.
Spavanje
Prosječna odrasla osoba trebalo bi da spava između sedam i devet sati. Međutim, istraživanje sprovedeno u Americi pokazuje da je prosječno vrijeme spavanja šest sati i 40 minuta. Statistika je još pogubnija za one koji rade prekovremeno – svaka peta osoba koja radi više od 50 sati nedjeljno ne može da sakupi više od prosječnih šest sati po noći.
Posljedice nespavanja temeljno su istražene. Uzrokuju slabije pamćenje, porast tjelesne težine, nervozu i promjene raspoloženja, zatim kardiovaskularne probleme, moguće i rak. Američke ankete pokazuju da trećina zaposlenih ili zaspi na poslu ili jedva drže oči otvorenima, dok je 10 odsto kasnilo na posao zbog problema sa spavanjem.
Kardiovaskularni problemi
Prekovremeni rad povećava rizik za širok raspon kardioloških problema, uključujući bolesti srca, srčani udar i visoki krvni pritisak. Studija iz 2010. pokazala je da osobe koje rade 10 ili više sati dnevno imaju 60 odsto veći rizik od kardiovaskularnih problema.
Problemi sa vidom
Gledanje u ekran računara tokom cijelog dana najčešće je spominjan uzrok naprezanja očiju na poslu. Prema istraživanju iz 2011, čak 64 do 90 odsto korisnika računara tvrdi da su imali neku vrstu simptoma, kao što su naprezanje očiju, glavobolje, suve oči ili zamagljen vid.
Mozak
Studijom iz 2009. objavljenom u časopisu American Journal of Epidemiology došlo se do zaključka da postoji mogući negativan učinak na kognitivne performanse nakon dugog perioda rada u srednjim godinama, prenose agencije.