BEOGRAD, Preduzeća u Srbiji već treću godinu zaredom ostvaruju profit koji je za 2017. iznosio 437,2 milijardi dinara.
To je više nego dupliran u odnosu na godinu ranije, kada je bio 187,4 milijardi dinara.
Povoljni uslovi poslovanja doprinijeli su i povećanju broja zaposlenih u gotovo svim sektorima, tako da su privredna društva prošle godine zapošljavala 1.073.557 radnika, što je na godišnjem nivou povećanje za 34.456 radnika.
Te rezultate predstavila je Ružica Stamenković, registrator Registra finansijskih izveštaja, u okviru “Godišnjeg biltena finansijskih izvještaja za 2017. godinu” i istakla da je više od 60 odsto preduzeća u Srbiji tokom prošle godine poslovalo pozitivno.
Međutim, Stamenković ukazuje da je rast BDP-a za prošlu godinu iznosio 1,9 odsto, dok je u 2016. bio 2,8 odsto, što znači, kako kaže, da rast privrede ide uzlaznom linijom, ali nešto sporijim tempom od očekivanog.
Dodaje da je prošle godine inflacija stabilizovana, dok je nacionalna valuta ojačala prema evru za četiri odsto, a prema dolaru za čak 15,4 odsto.
Govoreći o pojedinim sektorima, Stamenković navodi da je uspješnije poslovanje ostvareno u gotovo svim sektorima, a da su najbolje rezultate ostvarile prerađivačka industrija, trgovna na veliko i malo, sektor informisanja i komunikacija, sektor snabdjevanja električnom energijom, gasom i sektor rudarstva.
Prerađivačka industrija, osim što je ostvarila dobitak dva puta veći nego 2016, bilježi i rast broja zaposenih za 20.783 radnika tako da je u tom sektoru bilo i najviše zaposlenih – 340.923 radnika.
Poslije višegodišnjih negativnih rezultata, sektori poslovanja nekretninama, građevinarstva i usluga smještaja i ishrane u 2017. ostvaruju pozitivne rezultate, dok su sektor finansijskih djelatnosti i djelatnosti osiguranja zadržali negativno poslovanje, ali sa manjim gubitkom u poređenju sa ranijim.
Posmatrano po veličini preduzeća, najveći rast bilježe velika, zatim mala, a onda srednja preduzeća, dok su mikro privredna društva i dalje nepofitabilna.
“Zanimljivo je da velika i mala preduzeća imaju približno isti broj zaposlenih, dok velika preduzeha zapošljavaju oko 318.000 ljudi, mala zapošljavaju 300.000 radnika, što znači da mala preduzeća u Srbiji stabilno rastu”, navodi Stamenković.
Kada je riječ o regionima, istraživanja su pokazala da najbrži privredni rast ostvaruje južna i istočna Srbija koji je povećan za 26 puta, Vojvodina zapošljava najviše radnika, dok preduzeća u Beogradu ostvaruju najveći profit i on iznosi 197,3 milijardi dinara i veći je u odnosu na godinu prije za čak 95,4 odsto.
“Svi regioni u Srbiji su prošle godine poslovali pozitivno, a podaci nam pokazuju da se i na jugu zemlje dešavaju bitne promjene”, kaže Stamenković.
Ona je ukazala da već treću godinu zaredom i javna preduzeća posluju profitabilno i navela da je na nivou 576 javnih preduzeća ostvaren dobitak u visini od 29 milijardi dinara, koji je dva puta veći od prošlogodišnjeg.
Takođe, u javnim preduzećima smanjen je broj zaposlenih za 1.979, tako da ona zapošljavaju 118.115 radnika.
Stamenković ističe da je poželjno da sva privredna društva u Srbiji prezentuju svoje finansijsko poslovanje, zbog realne ocjene o tome ko posluje na tržištu, ko posluje preko računa i kako se iskazuju rezultati poslavnja.
“Ovako imamo dosta prostora za razna proizvoljna tumačenja”, ocjenila je Stamenković.
Ona to navodi kao jedan od najvećih problema, jer 50.524 pravna lica nisu dostavila svoje finansijske izvještaje Agenciji za privredne registre, a uglavnom je riječ o preduzećima koja su, kako kaže, u blokadi, imaju zabranu rasplaganja sredstvima, ili su bez računa ili nisu podnijela finansijski izvještaj duže do pet godina.
Protiv tih lica, podsjeća Stamenković, vode se i krivične prijave, jer se od 2014. prijave podnose protiv svih lica koja nisu dostavila izvještaj o poslovanju, a ne samo protiv onih koja su ostvarila određeni promet, kao što je bilo do 2014. Tanjug
