SARAJEVO, Izvoznici iz BiH suočavaju se sa više od 200 necarinskih barijera, od kojih se neke odnose na standarde koje BiH mora ispuniti, ali ima dosta i “nelojalnih barijera” koje treba otkloniti, izjavila je danas u Sarajevu predsjedavajuća Zajedničke komisije za ekonomske reforme i razvoj parlamenta BiH Danijela Martinović.
Martinovićeva je na konferenciji pod nazivom “Strategija promovisanja i rasta izvoza BiH” rekla da su neki od načina uklanjanja barijera diplomatska aktivnost ili uvođenje kontramjera.
Ona je navela da se eksterne prepreke sa kojima se suočavaju izvoznici iz BiH odnose i na sistem akreditovanja, sertifikovanja i mjeriteljstva, te dodala da BiH mora raditi na tome da bi imala kvalitetne proizvode koji zadovoljavaju standarde EU.
Prema njenim riječima, u Strategiji rasta izvoza BiH postoje detaljne informacije i preporuke koje se odnose kako na nacionalnu ekonomiju i izvoz BiH, tako i na rast i razvoj izvoza za šest sektorskih strategija.
“Kada je riječ o ključnim sektorima, nastojimo napraviti jednu svot analizu, odnosno analizirati prednosti u svakom sektoru pojedinačno, i raditi na otklanjanju poteškoća i prepreka koje postoje”, istakla je Martinovićeva.
Profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Anto Domazet rekao je da BiH mora da obezbijedi koherentnost izvozne politike sa drugim politikama koje se vode u zemlji, kao što je industrijska, politika razvoja malih i srednjih preduzeća, razvoja poljoprivrede i slično.
“Dosadašnja praksa pokazuje da su mnogi dokumenti i strategije koje su rađene o ovoj temi `bolovale` od toga da su imale preambiciozne ciljeve, da zapravo nisu imale budžetsku podršku za realizaciju tih ciljeva, a i administracija je bila velika kočnica provođenju”, istakao je Domazet, te dodao da nisu bili osigurani potrebni resursi, prije svega, finansijski za ostvarenje tih strategija.
Prema njegovim riječima, potrebno je da se pojača obim potencijala agencija koje postoje za finansiranje izvoza, te da se obezbijede dodatni izvori za finansiranje tenderskih procedura.
Kada je riječ o ulasku Hrvatske u EU 1. jula naredne godine, Domazet je rekao da ovaj događaj privreda BiH očekuje nespremna, te da se efekti ulaska mogu podijeliti na kratkoročne i srednjoročne.
“Kratkoročni efekti će sigurno biti veoma nepovoljni, jer će u prvom redu ograničiti izvoz proizvoda biljnog i životinjskog porijekla, uz već dobro poznate barijere koje će se u tom smislu postaviti pred izvoz BiH”, istakao je Domazet.
Prema njegovim riječima, srednjoročni efekti bi mogli da budu dosta pozitivni, jer bi mogao da uslijedi transfer proizvodnje iz Hrvatske u BiH, putem stranih direktnih investicija ili putem prenosa licenci za proizvodnju u BiH, a sve sa ciljem da se održe prednosti koje postoje u okviru CEFTA-e iz koje će Hrvatska biti isključena samim pristupom EU. Srna
