SARAJEVO, Bh. građevinci se ni ove godine neće uspjeti vratiti na tržište Libije, uglavnom zbog loše bezbjednosne situacije i neformiranja vlade u toj ratom razorenoj sjevernoafričkoj zemlji, ali su izrazili nadu u pozitivnije prilike od proljeća 2013.
U Spoljnotrgovinskoj komori (STK) BiH kažu da se, po svemu sudeći, neće ispuniti najave o dolasku delegacije libijskih privrednika u BiH do kraja godine, čime su se rasplinula očekivanja u skoro obnavljanje ratom prekinute privredne saradnje, prije svega u građevinskom sektoru.
Džemal Kalajdžisalihović, sekretar Asocijacije građevinarstva pri STK BiH, kaže da naše građevinske kompanije prvenstveno žele da od libijskih naručilaca naplate potraživanja za završene poslove u Libiji, a potom dogovaraju nastavak započetih i otpočinjanje novih projekata u toj zemlji.
Bh. preduzeća su gubitkom poslova u Libiji pretrpjela direktne štete od oko 110 miliona evra.
“U naplati potraživanja je neki uspjeh jedino imao ‘Energoinvest’, koji je još prošle godine naplatio oko 19 miliona KM i to iz zajedničke firme koju su osnovali sa Libijcima. Naplatu po tom principu tek očekuje ‘Širbegović’ koji je, također, u Libiji imao mješovitu firmu. Što se tiče povratka naših firmi u Libiju, za to, nažalost, još nisu sazreli sigurnosni uslovi, a nadamo se da će se situacija popraviti kada Libija dobije novu vladu”, kazao je Kalajdžisalihović.
Tračak nade domaćim privrednicima uliva izjava ministra inostranih poslova i međunarodne saradnje Libije Ašur Bin Hajal da je optimista u pogledu rješavanja brojih problema firmi iz BiH koje su radile ili rade u Libiji. On je prilikom primanja akreditiva ambasadora BiH u Tripoliju Ibrahima Efendića zahvalio firmama iz BiH koje doprinose razvoju Libije, te ocijenio da bi saradnja dvije zemlje u budućnosti trebalo da bude bolja.
Semin Mašić, direktor sarajevske “Hidrogradnje”, naglasio je da se situacija oko povratka na libijsko tržište u 2012. nije značajnije pomakla u odnosu na stanje od prije godinu dana. On, takođe, ukazuje da ta država još nije formirala novu vladu, niti uspostavila bezbjednosnu situaciju zbog čestih oružanih incidenata.
“Što se tiče poslova u Libiji, svojevremeno smo poslali ekipu koja je snimila stanje imovine koja je ostala. Sada očekujemo da se investitori Libije polako konsoliduju, pa da nas pozovu da nastavimo projekte koje smo započeli. Riječ je o infrastrukturnim projektima, uglavnom u sistemu vodosnabdijevanja, od kojih je jedan, prije prekida, bio u fazi realizacije do 15 odsto, a drugi u začetku.
Libijci su izrazili interes da nastavimo saradnju što prije jer im voda treba, a trebaće im i rekonstrukcija i sanacija oštećene mreže, zbog čega se nadamo da ćemo dobiti poziv. Ali toga nema dok finansijski ne saniramo firmu u Libiji”, naglasio je Mašić.
Komentarišući eventualnu mogućnost prelaska na perspektivna tržišta Bliskog istoka, poput Ujedinjenih Arapskih Emirata i Katara, direktor “Hidrogradnje” je rekao da to nije realno očekivati.
“Navedene zemlje traže samo dobre menadžere i stručnjake, a kada bih najbolje stručnjake ‘Hidrogradnje’ poslao tamo, ovdje bi nam ‘vojska ostala bez vojskovođa’, zbog čega mi je to neprihvatljiva opcija”, kazao je Mašić. Nezavisne novine
