SARAJEVO, Moguće je u budžetu BiH osigurati dodatnih 30 miliona KM za pomoć povratnicima, ali predstavnici RS to ne prihvataju iako to ne bi značilo državi više prihoda s jedinstvenog računa, kaže Dragan Vrankić, ministar finansija i trezora BiH. Tvrdi i da u budžetu BiH treba da bude nađen novac za investicije “jer ako se može graditi u entitetima zašto ne može i na državnom nivou”.
“Podržavam odluku o izgradnji zgrade Vlade RS. Želim da takvu zgradu imaju i institucije BiH. Logično bi bilo da uzmemo kredit i napravimo zgradu jer bi sigurno godišnja rata bila manja od zakupa”, objašnjava Vrankić.
Odbacuje optužbe da Vijeće ministara BiH ništa ne radi na provedbi sporazuma iz Pruda i ističe da je ključno pitanje u BiH ustavna reforma jer sada “stalno imamo rasprave o tome šta ko treba raditi”.
Hoćete li preporučiti parlamentu BiH da budžet smanji za oko 200 miliona KM i svede ga na oko 1,4 milijarde KM što je okvir dogovoren u Fiskalnom vijeću BiH?
VRANKIĆ: Bez obzira na naše želje i zahtjeve, naša realnost je Fiskalno vijeće BiH koje je utvrdilo okvir koji treba poštivati. Mi smo pripremili budžet uklopljen u okvire dogovorene u Fiskalnom vijeću. Taj prijedlog je prihvatilo Vijeće ministara BiH. Najoptimalnije rješenje je da se okvir prihoda s jedinstvenog računa ne mijenja. Kada je u pitanju okvir potrošnje onda ga je moguće povećati za 30 miliona KM za izbjeglice. Imamo mogućnosti da nađemo taj novac i to bi bilo kompromisno rješenje. Moje informacije govore da ovaj prijedlog neće prihavatiti poslanici iz RS.
Zašto je za RS neprihvatljivo ovo povećanje?
VRANKIĆ: Jednostavno ne žele prihvatiti povećanje potrošenje na državnom nivou. To je više pitanje političke prirode nego finansijske i ekonomske. Dodatnih 30 miliona KM možemo osigurati od Centralne banke, dio od prenesenih obaveza, a dio unutrašnjom preraspodjelom.
Da li je budžet koji je usvojilo Vijeće ministara BiH dovoljan za normalno funkcionisanje institucija BiH i ispunjenje uslova za napredak ka EU koji govore o jačanju kapaciteta države?
VRANKIĆ: Kada su u pitanju plaće i materijalni troškovi, ovaj budžet je dovoljan. Kada su u pitanju zajednička ulaganja s međunarodnim institucijama oni su pozicionirani, ali to ne znači da ne mogu biti veći. Problem su investicije jer ako imamo 15 miliona KM zakupnine za prostore za smještaj institucija onda se nameće pitanje kapitalne izgradnje objekata. Ranije sam rekao i ponavljam da podržavam odluku o izgradnji zgrade Vlade RS. Želim da takvu zgradu imaju institucije BiH. U budžetu se treba naći novac za investicije jer ako se može graditi u entitetima zašto ne može i na državnom nivou. Logično bi bilo da uzmemo kredit i napravimo zgradu jer bi sigurno godišnja rata bila manja od zakupa i za deset godina bismo otplatili tu zgradu. Također, malo je reduciran prijem ljudi. Imamo prostora za prijem oko 600 osoba ove godine što može zadovoljiti kriterije razvoja institucija.
Može li se BiH sa oko pola milijarde eura kreditno zadužiti kako bi bio riješen problem povratka?
VRANKIĆ: Moguće je, jer je BiH umjereno zadužena zemlja. U ovom slučaju se često zanemaruje činjenica da bilo koja realizacija tog kredita mora biti uključena u proračun što naravno povećava njegov okvir.
Kako ćete nadomjestiti prihode koji će biti umanjeni ukidanjem carina na veliku grupu proizvoda porijeklom iz EU?
VRANKIĆ: Mi smo dobro pripremljeni za smanjenje prihoda od carina. Prema našem dinamičkom planu, ovi će prihodi do 2013. godine biti umanjeni za oko 400 miliona KM. Mi smo to ranije akceptirali jer je ukidanje carina počelo u 2008. godini.
Plan prikupljanja prihoda od indirektnih poreza u 2008. godini premašen je za dva odsto. Ostvareni prihodi su oko 4,9 milijardi, a planirani su bili oko 4,8 milijardi KM. U 2009. godni smo uključili planirano smanjenje od oko 233.000.000 KM od carina. Planirali smo povećanje u narednoj godini od četiri osto što ćemo i ostvariti jer ćemo povećati nivo prikupljanja poreza, ali i dodatnim porezima koji će se uvesti zakonom o akcizama.
Na koje će proizvode biti povećane akcize?
VRANKIĆ: Glavni cilj zakona o akcizama jeste usaglašavanje našeg sustava visokotarifne robe sa evropskim direktivama. Osnovno povećanje bit će u oblasti duhanskih prerađevina čime ćemo ostvariti povećanje prihoda od oko 220 miliona KM. Željeli smo ovim zakonom sve proizvođače staviti u isti položaj. Primjerice, zakonom smo predvidjeli povrat akciza na lož-ulje za sve vrste potrošača.
Kako vlasti BiH namjeravaju ublažiti posljedice globalne finansijske i ekonomske krize?
VRANKIĆ: Mi nismo imali finansijsku krizu. U jednom periodu se stvorila bespotrebna panika, ali je vrijeme pokazalo da kod nas finansijske krize nije bilo. Kada govorimo o ekonomskoj krizi onda su njene posljedice u BiH moguće u mjeri u kojoj je naša privreda involvirana u svjetsku ekonomiju. S obzirom na to da naša privreda nije mnogo involvirana onda je to trenutno olakotna okolnost.
Fiskalno vijeće BiH ima veliku ulogu u kreiranju našeg odgovora na posljedice ekomomske krize. Ono ne treba da odlučuje samo koliko će biti rast proračuna u državi nego treba da usvoji elemente makroekonomske politike. Fiskalno vijeće BiH mora odabrati mehanizme za ublažavanje posljedica. Primjerice, posljedice možemo ublažiti rezanjem javne potrošnje. To nije dovoljno da bismo potakli privredu jer uz smanjenje potrošenje moramo izdvojiti sredstva za poticaje, zatim smanjenje PDV-a radi privlačenja stranih investicija. Garancijski fond sa pola milijarde KM je jasna poruka da su investicije u BiH sigurne.
Zašto Vijeće ministara BiH ne provodi sporazum iz Pruda kako Vam je prigovorio jedan od njegovih potpisnika?
VRANKIĆ: Ne mislim da ne provodimo ovaj sporazum. Donijeli smo određene odluke i zadužili institucije da pripreme određene zakone. Vidimo da te institucije rade na provedbi. U nekim slučajevima to ide malo teže o čemu svjedoči problem sa zakonom o državnoj imovini. Ovo je samo jedan od primjera koji govori o nužnosti ustavnih reformi u zemlji. Stalno imamo rasprave o tome šta ko treba da radi, može li i slično. Ustavna reforma riješila bi niz pitanja i zato smatram da je ona ključni prioritet.
Neka se povuku oni koji odbacuju dogovor
Vijeće ministara BiH prošle godine je imalo dosta skromne rezultate. Da li bi njegova rekonstrukcija pomogla u poboljšanju učinaka rada?
VRANKIĆ: Kada govorimo o prudskom sporazumu onda imamo one koji kažu da ništa ne valja i da ga ne treba provoditi. Imamo i one koji grade dogovor. Oni koji unaprijed odbacuju nešto čemu nisu dali ni priliku, trebali bi reći “mi se povlačimo i dajemo vama pasivnu potporu da nešto pokušate napraviti”. Takva rekonstrukcija je prihvatljiva opcija jer mislim da je svaki dogovor korak naprijed što je dobro bez obzira koliko je taj korak mali. I u ovom slučaju imamo problem ustavnog ustroja zemlje koje kreira određeni odnos političkih snaga. Nezavisne N.
Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.capital.ba