BANJALUKA, Tradicionalni korijeni darivanja već odavno su se razvili u industriju potrošnje, pa je paradoks da toplinu i bliskost s najmilijima kao sinonim vjerskih ili novogodišnjih praznika, danas oživljavamo kroz emotivne reklame najmoćnijih brendova.
Njihova popularnost svjetskih razmjera, kako stručnjaci ocjenjuju, može govoriti i o našim osjećanjima, odnosno o tome da su skupi pokloni i neracionalna potrošnja zapravo kompenzacija za sve ono što smo izgubili u sebi, u našim koracima preživljavanja i da je vrijeme postalo dragocjenost koju želimo kvalitetno podijeliti.
Zapitajte se koliko ste i sami često nekome najbližem rekli da nemate vremena za kafu, da ga saslušate, a djeci priču pročitate do kraja prije spavanja ili zajedno odgledate čitav film?
Iako ne postoje precizni podaci o tome koliko u Bosni i Hercegovini građane košta praznična euforija, sve dosadašnje analize pokazale su da je promet robe i usluga u decembru i januaru viši za 10 odsto u odnosu na druge mjesece u godini.
Sa stručnjacima iz oblasti ekonomije, marketinga i psihologije, istražili smo kako, uprkos teškoj ekonomskoj situaciji, možda možemo uživati u prazničnim radostima, a izbjeći potrošačku groznicu ili je svesti na ono da nam novčanici ne ostanu skroz prazni.
“U razvijenijim zemljama sistem praznične trgovine je veoma razvijen i u toj kupovnoj snazi ipak se nastoji izaći u susret potrošačima različitim sniženjima, rabatom, prilagođavanjem cijena, rasprodajama. Ono što je takođe karakteristično za to podneblje je korisna kupovina, odnosno trajna potrošna dobra“, kaže Zoran Pavlović, ekonomista.
ŠTA POKLANJAJU EVROPLJANI: Čokolade, bonovi i knjige za ovogodišnje božićne i novogodišnje praznike biće najbrojniji pokloni među Evropljanima, rezultati su posljednjeg istraživanja koje je sproveo “Deloitte” među 14.065 potrošača u 14 evropskih zemalja.
Da mogu birati, Evropljani bi u 50 odsto slučajeva odabrali novac, a u 46 odsto putovanja, dok je 44 odsto ispitanika ocijenilo da će izbjegavati impulsivnu potrošnju, odnosno neplaniranu odluku da se kupi proizvod.
“Manja kupovna moć uslovljava i manji stepen potrošnje i obrnuto. To je loše za maloprodaju, ali će donijeti racionalniju potrošnju. Osnovni savjet za kupovinu je dobra priprema. To podrazumijeva spisak potencijalnih poklona i osoba koje su prioritetne za darivanje. Takođe, medije (e-mail, Viber, Facebook) treba koristiti u tome da obradujemo nekoga“, objašnjava Pavlović, uz napomenu da u svakom slučaju zaduživanje treba zaboraviti.
Prema istraživanju, Evropljani će prosječno za praznike potrošiti 513 evra, najviše (276) na darove, za hranu 172, te za druženje 65 evra, dok će Britanci biti najrastrošniji sa čak 884 evra, a Rusi, tek 217 evra.
Prema podacima pokreta potrošača u BiH, ni mi nismo daleko od ove statistike, što je potpuno nelogično s obzirom na ekonomsko stanje porodičnih budžeta.
EMOCIJE I KUPOVINA
Stručnjaci iz oblasti marketinga podsjećaju da emocije stimulišu um 3.000 puta brže od razumnog razmišljanja, pa iako razum stvara interes kod kupca za neke stvari, emocije su te kojima se često donosi odluka.
Zbog toga je važno prije plaćanja robe razmisliti – zašto ovo kupujem i racionalnije pogledati na proces donošenja odluke i razlike između stvari koje su planirane i kupljene, jer impulsivne kupovine imaju domet od malih (čokolada, odjeće, časopisa) do značajno velikih (nakit, automobili, umjetnička djela) i obično (oko 80 odsto) vode do ozbiljnih finansijskih problema.
“Procjene su da ove godine oko 70 odsto domaćinstava neće moći izdvojiti više od 200 do 300 KM i za vjerske i za novogodišnje praznike. Niža platežna moć i strah od februara, odnosno perioda koji dolazi nakon praznika u kojima se svi opuste, uticaće na racionalniju potrošnju”, rekao je Dragovan Petrović, sekretar Pokreta potrošača RS.
Od 15 do 20 odsto stanovništva, tvrdi on, u prilici je da praznike obilježi putovanjem u drugu zemlju, grad, na planine ili da najmilije obraduje skupim poklonima, mobilnim telefonom, satom, vrijednijim nakitom…
S druge strane, tradicionalni način praznikovanja, kada je u pitanju trpeza, napominje Petrović, već je u mnogim slučajevima usklađen s budžetom.
“Meso se već godinama kupuje na kilogram, što nekada nije bio običaj, ako već govorimo o tome. Zatim, većina stanovništva je svjesna da bogata praznična trpeza neće biti ukusna uz svijest da će ostaviti posljedice po budžet u nadolazećim mjesecima”, zaključuje on.
RAZMJENA LJUBAVI
Jadranka Todorović-Grulović, diplomirani psiholog, smatra da je važno osvijestiti svrhu praznika, odnosno bliskost i razmjenu ljubavi.
“Postoji nekoliko načina da se to ostvari, najčešće ih je pet. Pet jezika ljubavi. Zajedničko provedeno vrijeme, koje jeste dar i nama i onima s kojima ga provodimo, posebno u današnjem vremenu, koje oskudijeva iskrenošću. Zatim, prijatne riječi, sitni pokloni ljubavi i pažnje i, naravno, dodiri. Zagrljaj fiziološki djeluje na opuštanje i smirivanje, a emisija je ljubavi, podrške, zaštite i pripadanja”, napominje Todorović-Grulovićeva.
Banjalučanka Dragana T. kaže da će troje djece obradovati igračkama i paketićima, jer je najvažnije razveseliti mališane, dok će odrasli najbliži u porodici za praznike dobiti skromnije poklone u vidi slatkiša i slično.
“Za odrasle ću možda da kupim i neke rukotvorine za poklone, treba podržati domaći kreativni rad. Majci ću darivati ručno oslikanu četku za kosu, svekrvi ram za sliku i bombonjeru. Mislim da pokloni ne treba da budu preskupi, bitan je znak pažnje. I, naravno, lijepa jelka i malo bolja trepeza učiniće praznike ljepšim”, kazala je ova Banjalučanka. Nezavisne novine
