BEOGRAD, Izgleda da se prava potrošača država, ali i trgovci, sjete samo na današnji dan – Svjetski dan zaštite potrošača.
Čestitke stižu na razne načine – ili kroz popuste u prodavnicama koje se trude da privuku kupce koji zbog krize sve ređe otvaraju novčanike ili kroz najave novih poskupljenja i nameta koji dolaze od dominantnog tržišnog igrača u Srbiji – države.
Uz poskupljenje struje i najave novih viših cijena benzina treba očekivati i poskupljenja elektronskih uređaja jer država na njih uvodi ekološku taksu.
Slogan „Mušterija je uvek u pravu“ – u Srbiji izgleda da važi samo u crtanom filmu. Potrošači suočeni sa sve manjim primanjima i sve višim cijenama teško da uopšte i pomisle da ostvare svoja osnovna ljudska prava a to je da robom i uslugom koju kupe budu zadovoljni a u slučaju da nisu da je vrate ili zamjene.
Prava potrošača su univerzalna i trebalo bi da važe svuda u svijetu jer su donijeta rezolucijom UN. To znači da svako ima pravo da se žali na, recimo, pokvareno mlijeko, jogurt kome je istekao rok, neispravnu peglu ili neudobne cipele.
U Udruženju za zaštitu potrošača kažu da više od 80 posto ljudi nema pojma koja su njihova prava kao potrošača pa i da postoji mogućnost žalbe i traženje ispravnog proizvoda ili povraćaja novca. Goran Papović iz ovog Udruženja objašnjava na šta se manjina kupaca koja ipak zna za svoje mogućnosti najčešće žali.
„U poslednje četiri godine preko 60 posto su žalbe na odeću, obuću, patike. Na drugom mestu su tehnički uređaji i bela tehnika. Moram da kažem da Srbija postaje deponija Evrope i deponija zemalja dalekog istoka kada je u pitanju tehnička roba. Vi nemate ni jednu prodavnicu u Srbiji u kojoj će vam reći da televizori koji se kupujui nemaju i ne mogu da primaju digitalni signal i time dovode potrošača u zabludu jer 2012. Srbija ulazi u digitalizaciju“, kaže on.
Na tu električnu robu – prije svega kućne aparate treba dodati i novu ekološku taksu koju uvodi država, koja pak u namjeri da brine o potrošačima uvodi poseban kol-centar pri Ministarstvu trgovine. To ministarstvo ujedno priprema novi zakon o zaštiti potrošača, a do tada građanima koji se osećaju iznevjereno ne preostaje ništa drugo nego da se samostalno organizuju i kroz medije pokušaju da naprave pritisak na trgovce ili druge institucije.
Tako se prije devet mjeseci grupa nezadovoljnih građana na Fejsbuku udružila i napravila grupu protiv podizanja bankarskih marži na kredite mimo ugovora. Ono u čemu su uspjeli je da marže u jednoj banci vrate na stari nivo, ali i dalje ostaje činjenica da su bankarske marže u Srbiji najveće u regionu.
To za B92 kaže i Zoran Nikolić iz Nacionalne organizacije potrošača Srbije s obzirom da je ove godine u fokusu svjetskog dana zaštite potrošača položaj korisnika finasijskih usluga.
„I nije nikakva tajna da su kamate odnosno bankarske marže u Srbiji izuzetno visoke, to smo konkretno videli i na određenim istraživanjima da su bankarske marže u Srbiji najveće u regionu, dakle to je fakat. E sad da li potrošač ima izbora, da li tu možda postoji i dogovrno formiranje marži to je posao za nekog drugog, ali ubeđen sam da naš potrošač nema mogućnosti izbora i da se nekako stavlja u nemoguću misiju – dakle ako hoćete da obnovite kuću, kupite nov tv ili nameštaj da li imate bolje uslove za to?“, kaže on.
Država Srbija na domaće potrošače već godinama vrši i jednu posebnu vrstu pritiska sprovodeći kampanju kupujmo domaće kako bi se na taj način dodatno oživjela privredu. Za Aleksandra Stevanovića iz Centra za slobodno tržište ta akcija nema mnogo smisla posebno što svaki kupac ima apsolutnu slobodu izbora da odluči šta će za svoj novac iz svog džepa kupiti.
„To je čisto bacanje para. Ne treba država da se bavi marketingom nego da svoje poslove radi dobro i u interesu građana. Poziv ’Kupujmo domaće’ je besmislen jer potrošači kupuju domaću robu koja je dobra – sokove, plazma keks, i za to ne treba pozivati ljude da kupuju domaću robu ali je besmisleno da pozovete ljude da kupuju domaće parfeme ili cipele zato što su očajni i očajnog kvaliteta u odnosu na cenu. Osnovno pravo potrošača i osnovno pravo čoveka u tržišnoj demokratiji se zove sloboda izbora i osnovna sloboda izbora je da vi za svoj novac iz svog novčanika se opredelite šta su proizvodi i usluge koji vama najbolje zadovoljavaju potrebe i da naravno ne budete kažnjeni ako želite da kupujete strane proizvode i usluge“, kaže on.
Sa ukidanjem viza građanima ipak ostaje da biraju gdje će i šta kupovati. Tako sada ponovo imamo šoping ture do Mađarske, Soluna ili pak Trsta gdje za hranu, garderobu i tehniku mogu proći jeftinije nego u Srbiji.
Ekonomski položaj potrošača u Srbiji znatno pogoršan i da će takav trend potrajati najmanje do kraja ove godine, kaže Petar Bogosavljević. Na skupu posvećenom Svjetskom danu potrošača koji se danas obilježava Predsjednik Pokreta za zaštitu potrošača Begrad naveo da je u prvim mjesecima ove godine zabilježen drastičan pad kupovne moći potrošača.
“Oni koji su izvlačili zaključke o kretanju potrošnje na osnovu prosečnih primanja stanovništva zapostavili su da se u grupi koja izvlači prosek nalazi sasvim druga struktura koja realno nema potrebu za onim delom robe i usluga koje bi trebalo da bude u funkciji oživljavanja privrednih aktivnosti”, ocijenio je Bogosavljević.
On je ukazao da je zabilježeno blago poboljšanje kvaliteta proizvoda, navodeći da je u posljednjem ispitivanju mlijeka, u martu prošle godine, nađeno manje od jedan odsto neispravnog mlijeka.
Bogosavljević je ukazao i da cijene ne prate nivo kvaliteta i zdravstvene ispravnosti proizvoda, jer što se on više reklamira, cijena mu je veća.
Kao jednu od mjera koje treba preduzeti Bogosavljević je naveo neophodnost stvaranja jasno definisane potošačke politike u Srbiji, od zakonske regulative, do uspostavljanja i osposobljavanja kadrovskih kapaciteta u državnom, nevladinom i privatnom sektoru koji bi omogućio stvaranje slobodnog trzišta i fer konkurencije.
On je za ovu godinu najavio pokretanje kampanje Potrošačke Internacionale “Naš novac – naša prava” u kojoj će se zahtjevati kvalitetnije i pouzdanije finansiranje i veća sigurnost potrošača kao štediša, ali i kao korisnika kredita. Tanjug
