BANJALUKA, Najveći problem u razvoju ženskog preduzetništva na ovim prostorima predstavlja finansiranje različitih aktivnosti, te bi bilo neophodno osnovati fond čija bi sredstva služila isključivo za razvoj biznisa koje vode žene, rekla je sekretar Savjeta za žensko preduzetništvo Privredne komore Banjaluka Nada Budiša.
Prema njenim riječima, s vremena na vrijeme se pojave projekti koji u određenoj mjeri pomažu i podstiču razvoj ženskog preduzetništva, ali se kroz njih uglavnom pruža podrška u savjetovanju i edukaciji.
“Preduzetnice sve glasnije izražavaju potrebu za finansijskim sredstvima koja bi ulagale direktno u proizvodnju, infrastrukturu, za nabavku opreme i slično”, istakla je Budiša.
Osim što se preduzetnice već u startu susreću sa problemom finansiranja, Budiša dodaje da ne postoji podrška za preduzeća koja su već u poslu, u smislu proširenja kapaciteta, razvoja tržišta, kako domaćeg, tako i stranog.
“Preduzetnice ističu i problem nesigurnosti naplate potraživanja, te s tim u vezi predlažu da se uredi Zakon o rokovima izmirenja novčanih sredstava, koji je jedan od predloženih reformskih zakona, te vjerujemo da će dati nov kvalitet u poslovanju”, rekla je Budiša.
Ona je istakla da privrednici generalno, pa tako i preduzetnice, imaju primjedbe na visoke stope poreza i doprinosa, te visoke cijene energije i drugih komunalija.
“Kod preduzetnica je prisutan strah za budućnost i zbog smanjenja domaćeg tržišta i sve težih uslova za ulazak na strana tržišta”, kaže Budiša.
To govori, dodala je ona, da bi država trebala da im pomogne u tome podsticajima i subvencijama za izlazak na strana tržišta ili pružanjem pomoći kod uvođenja neophodnih standarda.
“Pomoć Privredne komore Republike Srpske da kroz određene projekte dođu do željenih standarda, uz sufinansiranje jednog dijela troškova i organizovanje mnogobrojnih besplatnih edukacija na temu standardizacije, je dobra, ali nije dovoljna, jer izlazak na strano tržište zahtijeva mnogo veća ulaganja”, istakla je Budiša.
Ona je navela da je potrebno da se što više preduzeća koja vode žene uključuju u zajedničke projekte kroz javno-privatno partnerstvo.
Budiša je rekla da ne raspolažu podacima o tačnom broju žena koje se bave privatnim biznisom, te da je za njegovo utvrđivanje potrebno sačiniti novu analizu ženskog preduzetništva, kao što je to urađeno 2011. godine.
Podaci iz 2011. godine pokazuju da su žene veoma zainteresovane za svoje stručno obrazovanje. “Najveći broj preuzetnica iskazao je interesovanje za stručno usavršavanje na sljedeće teme: Upravljanje finansijama, Upravljanje ljudskim resursima i Izrada marketing plana”, rekla je Budiša.
Prema njenim riječima, kada je u pitanju polna diskriminacija, dosadašnja istraživanja pokazala su da otvorenog pravljenja razlike između žena i muškaraca u biznisu nema.
“U razgovoru sa ljudima, nažalost, često se osjeća prizvuk skrivene diskriminacije koju niko ne želi javno potvrditi, tako da i to puno govori o nama samima i o spremnosti da o diskriminaciji govorimo i da je eliminišemo tako što ćemo je preduprijediti odgovarajućim mjerama prije nego što se pojavi”, rekla je Budiša. Srna