BEOGRAD, Pad stranih investicija problem je koji muči cijeli region jugoistočne Evrope, pa i Srbiju, u koju će se 2009. sliti gotovo četvrtina sredstava manje nego lani.
Dosadašnji model rasta koji se uglavnom zasnivao na prilivu stranog kapitala sada je sve teže održiv, a ekonomski stručnjaci predlažu promjenu koja podrazumjeva i novu strategiju u privlačenju stranih investicija.
“Iscrpljene su mogućnosti da kroz privatizaciju stiže veći priliv stranog kapitala, što je do sada bio slučaj. Uz to, Srbija ne može da računa stalno na velike investicije poput Fijata, već mora da se okrene i privlačenju brojnih manjih grinfild investicija“, kaže za Novac Stojan Stamenković, urednik MAT-a i jedan od autora tek predstavljene studije „Model ravnoteže mora da se mjenja“.
Stamenković smatra da u narednim godinama moramo da podignemo udio investicija u bruto domaćem proizvodu na 25-30 odsto (na kraju ove godine biće 18-19 odsto), što znači da investicije iz godine u godinu moraju da imaju dvocifrenu stopu rasta.
„To će biti jako težak zadatak i za to nam trebaju mnogobrojne male investicije. Međutim, velike su muke malih investitora u Srbiji. Nije problem ‘Filip Morisu’ i Fijatu da dođu kad se dogovore sa državom i onda se sve podredi tome, ali mali investitor koji treba da zaposli 50-100 radnika ima mnogo problema. Od dobijanja dozvola, brojnih nepotrebnih procedura koje dugo traju itd.“, kaže Stamenković.
Upravo su komplikovane procedure ono zbog čega je Srbija na začelju svih lista u koje investitori gledaju. Boris Begović, predsednik Centra za liberalno demokratske studije i profesor ekonomije na Pravnom fakultetu u Beogradu, ističe da smo po kvalitetu poslovnog okruženja na samom začelju zemalja u tranziciji u koje, prema kriterijumima Svjetske banke, spada 26 zemalja Istočne Evrope i Centralne Azije.
“Svjetski ekonomski forum svake godine pravi skalu konkurentnosti, po kojoj mi stalno proklizavamo, pa smo sa 85. pali na 93. mesto. Drugi pokazatelj je analiza Svjetske banke, gde smo mi kao malo napredovali – sa 90. na 88. mesto – ali je to katastrofalno loše. Ako smo sistematski ispod 90. mesta, to znači da nešto krupno nije u redu. Kad uzmemo samo tih 26 zemalja u tranziciji, onda vidite da je Srbija na 19. mestu. Ispred nas je Kazahstan, da ne govorimo o Bugarskoj, Rumuniji i okruženju, a iza nas su samo Uzbekistan, Bosna i najnovija zemlja članica Svjetske banke – Kosovo. Nama više Bugarska i Rumunija nisu konkurenti, oni su nas davno pretekli. Nama su konkurenti Bangladeš i slične zemlje. Upravo na primjerima ovih reformi pokazuje se koliko domaća politička elita nema hrabrosti da se uhvati u koštac sa teškim pitanjima, već ih stalno stavlja pod tepih“, ističe Begović. B92