BANJALUKA, Ministar prosvjete i kulture Republike Srpske (RS) Anton Kasipović i predsjednik Sindikata prosvjete i kulture RS Stevan Milić potpisali su danas Posebni kolektivni ugovor za zaposlene u oblasti obrazovanja i kulture, kojim se definišu prava radnika u specifičnim uslovima rada, a koja nisu regulisana Zakonom o platama zaposlenih u ovim oblastima.
“Radnicima koji rade u školama na teritoriji izrazito nerazvijenih opština u brdskoplaninskom ili pograničnom području, odnosno u školama do kojih nema organizovanog javnog prevoza, osnovna plata uvećava se od pet do osam odsto”, rekao je Kasipović novinarima nakon potpisivanja Posebnog kolektivnog ugovora.
On je dodao da se ovim dokumentom regulišu primanja za prevoz na posao, rad u otežanim uslovima, rad u kombinovanim odjeljenjima, naknada za rad sa djecom sa posebnim potrebama za oko 18 500 zaposlenih u predškolskom, osnovnom, srednjem i visokom obrazovanju i zaposlene u kulturi.
“Plate zaposlenih u prosvjeti i kulturi određene su Zakonom o platama, a Vlada RS je od ukupno 106.000.000 KM, koje izdvaja za povećanje plata budžetskim korisnicima u 2008. godini, 86.000.000 KM izdvojila za prosvjetne i radnike u kulturi”, rekao je Kasipović.
On je dodao da Posebni kolektivni ugovor stupa na snagu 1. januara ove godine zajedno sa Zakonom o platama zaposlenih u oblasti prosvjete i kulture RS.
Predsjednik Sindikata prosvjete i kulture RS Stevan Milić istakao je da je Posebni kolektivni ugovor rezultat zajedničkih napora sindikata i resornog ministrastva.
On je dodao da su u Posebnom kolektivnom ugovoru prvi put uvršteni i zaposleni u oblasti predškolskog obrazovanja i oblasti kulture.
Milić je rekao da je Posebnim kolektivnim ugovorom predviđena mogućnost pregovora o povećanju plata između sindikata i resornog ministrstva, kao i odredba da radnice u prosvjeti i kulturi za rođenje djeteta dobiju nagradu u visini jedne prosječne plate u RS, što nije bilo predviđeno ni u jednom posebnom kolektivnom ugovoru.
4 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
I dogovorise li konacno koeficijent? Nista o tome ne pise?!
Koeficijent je regulisan zakonom o platama, mislim da ima na sajtu narodne skupstine.
Dobro postavljeno pitanje, na žalost još uvijek aktuelno. Prosvjeta, kao u jednoj od slavnih epizoda Nadrealista, “sisa motku” ispod svih nivoa. Ono što je potpuno nejasno je to zbog čega je plata profesora koji radi u osnovnoj školi manja od plate profesora zaposlenog u srednjoj školi. Radimo isti posao: učimo djecu, pišemo godišnje, mjesečne i druge planove i pripreme, itd.
Jasno je da će država uštediti nešto novca na ovome, ali kakvu korist od ovoga imaju nastavnici koji imaju srednju ili višu školsku spremu? Upravo oni i jesu tražili da se plata predavača u osnovnoj školi izjednači, bez obzira na stručnu spremu koju predavači imaju, smatrajući da su oni “završili” ko zna koliko fakulteta baveći se ovim poslom. Pri tom su zaboravili da su mogli da se školuje dalje, niko im to nije branio. Trebalo je samo malo volje, a za primjer im može poslužiti gospodin Rajko Kuzmanović (njega bi trebali da znaju, pa ga samo zbog toga navodim kao primjer čovjeka koji je znao šta znači termin stručno usavršavanje). Zar isto znanje imaju, npr., profesor engleskog jezika i neko ko je završio extra ubrzani prekvalifikacijski kurs u režiji Gojka Savanovića i stekao zvanje nastavnika engleskog jezika?
Profesora u osnovnim školama je malo, oni su uglavnom pripadnici mlađe generacije, i njihovi glasovi protiv takvom prijedlogu sindikata su bili u manjini. Jedan dio i nije u sindikatu, ne osjeća da ovaj zastupa njihove interese, što se i pokazalo tačnim. Radimo u osnovnoj školi zato što nismo mogli da dobijemo bolji posao, pa čak ni u srednjoj školi. Pojedine srednje škole imaju svoje izvore finansiranja, npr., ugostiteljska (da ne navodim na koji način, jasno je koji su to izvori), i plate profesora su u njima i do sada bile znatno veće nego plate profesora u osnovnim školama, pa čak i u nekim srednjim.
Na kraju priče o Zakonu o platama, koja je poruka mladim ljudima? Vrijedi li ići u školu, učiti, kupovati knjige i drugu literaturu, …?
Ja i supruga smo zaposleni u osnovnoj skoli, imamo li oboje pravo na novcanu nadoknatu po rodjenju djeteta?